Odlomak

1. Uvod

Sestrinstvo se sve više u svetu počinje shvatati kao disciplina koja ima prepoznatljiv program delovanja i koja je nezavisna od drugih disciplina u sastavu zdravstvene zaštite. Neki ga shvataju kao zanimanje, neki kao naučnu disciplinu, a oni umereniji kažu da je to profesija koja će napokon dobiti svoj legitimni status. Za one koji prate sestrinstvo i njegov razvoj tokom 20. veka, napori da se sestrinstvo obogati saznanjima iz drugih naučnih disciplina samo su logičan nastavak razvoje same medicine i samog procesa zdravstvene nege. Biti medicinska sestra je jedinstven poziv koji traži ono najlepše u ljudskom biću – humanost i predanost pozivu.
„Jedinstvena uloga medicinske sestre je pomagati pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi pojedinac obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju i znanje.“ – Virdžinija Henderson.
Rukovođenje u sestrinstvu podrazumeva veštinu planiranja, organizovanja, vođenja i kontrole posla. Postoje različiti pristupi u definisanju pojma vođe, ali mogu se sažeti na nekoliko osnovnih karakteristika: osoba koja zna nametnuti autoritet, ima organozacione sposobnosti, može uticati na ponašanje članova grupe. Predstavlja centralnu figure za članove grupe i prema njemu članovi imaju razvijen intenzivan emocionalni odnos. Njegov uticaj je uvek dobrovoljno prihvaćen pa vođa najčešće donosi najvažnije odluke koje ostali članovi slede.

2. Rukovođenje i timski rad u sestrinstvu

„Ako govorimo o grupi ljudi, onda su to ukupno ljudi povezani zajedničkim ciljem čijim ostvarivanjem mogu biti zadovoljenje individualne potrebe njenih članova.“ – Obozov
Tim je manja grupa ljudi koji imaju zajednički cilj čije je postizanje moguće međusobnim upotpunjavanjem veština i iskustava njegovih članova. Osim cilja mora imati jasnu svrhu postojanja, a članovi tima u ostvarenju cilja međusobno tesno sarađuju i u svojim zadacima se nadopunjuju.
„Timski rad pretpostavlja rad više stručnjaka na postizanju zajedničkog cilja. Taj rad ne sme biti fragmentiran i nepovezan, već dobro koordinisan vođom tima.“ – Svetska Zdravstvena Organizacija
Timski (ekipni) rad u zdravstvu je jedini način rada. Budući da rad u zdravstvenoj zaštiti stanovništva postaje sve kompleksniji za stručno rešavanje zdravstvenih problema potrebno je stručno znanje i iskustvo: lekara (različitih stručnih profila), medicinskih sestara, tehničara, ali i socijalnih radnika, sociologa, psihologa. U zdravstvu dominira ekipni rad hijerarhijskog tipa u kome odluke donosi vođa tima, a ostali mu samo pomažu. Primer: hirurški tim za vreme operacije, dok je procesni tip takozvani procesni ekipni rad gde se odluka donosi zajednički (demokratski). Primer: za procesni ekipni rad lekara porodične medicine i patronažne sestre ili rad interdisciplinarnog tima s mentalno retardiranom decom.
Vođa je najuticajnija ličnost u grupi (kreativni, spontani, ambiciozni, hrabri, snalažljiviji, mudriji se obično nametnu i bivaju birani). Pod vođom se smatraju pojedinci koji su znatno uticali na druge osobe sa kojima su bili u neposrednom ili posrednom kontaktu.
Rukovođenje u sestrinstvu:
• formalno – birani vođa (glavna sestra)
• neformalno – spontani vođa, stručna, kulturna, ugledna sestra poštovana od strane koleginica, a nema funkciju rukovodioca

Dva tipa rukovodilaca:
• vođe (dobrovoljno i spontano prihvaćene)
• starešine (postavljeni i ostvaruju unapred postavljeni cilj)
Vođe timova u okviru medicinske struke, treba da budu dobro edukovani o svim mogućnostima i načinima rukovođenja, te će to rukovođenje prilagođavati aktuelnim potrebama. Istraživanja su pokazala da načini rukovođenja značajno utiču, i u pozitivnom i negativnom smislu, na dinamiku timskog rada, ponašanje pojedinih članova tima, odnose u timu i konačno na postignute rezultate. Vođe timova u okviru medicinske struke, treba da budu dobro edukovani o svim mogućnostima i načinima rukovođenja, te će to vođenje prilagođavati aktuelnim potrebama. To prilagođavanje će osim od aktuelne situacije zavisiti i od ličnih karakteristika vođe.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 13 stranica
  • Metodika i organizacija zdravstvene nege N. Dragutinovic
  • Školska godina: N. Dragutinovic
  • Seminarski radovi, Skripte, Medicina
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Medicinski fakultet  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari