Odlomak

UVOD
Ljudi od prahistorije ulaze u podzemlje, u početku prirodne šupljine, a vrlo rano počinju sa kopanjem podzemnih prostorija za potrebe stanovanja, rudarenja, navodnjavanja i slično. Od prvih početaka do danas ljudi sve dublje u dublje zalaze u podzemlje ( npr.rudnici u Južnoj Africi na dubini preko 3km) a podzemne građevine i tuneli postaju svakim danom sve veći i veći, uvjeti građenja tunela postaju sve teži jer se tuneli kopaju ispod naseljenih gradova, ispod rijeka, jezera, mora.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1. TUNELI

 

Tunelima nazivamo specifične objekte koje gradimo ispod površine terena, u cilju savlađivanja nekih prepreka ili ostvarivanja prostora za različite namjene. Na trasama saobraćajnica ili hidrotehničkih objekata, mogu se javiti prepreke u vidu brdskih masiva, nestabilnih terena, vodotoka, gradskih područja i slično.

Tuneli se mogu podijeliti u tri osnovne kategorije:

 

Saobraćajni tuneli:

·         Putni

·         Željeznički

·         Plovni

·         Metroi

·         Podzemni prolazi

 

Hidrotehnički tuneli

·         Dovodni i odvodni

·         Vodostani

·         Tlačni cjevovodi

·         Optočni

·         Vodovodni

·         Kanalizacioni

·         Melioracioni

 

Podzemni objekti specijalne namjene

·         Podzemne hidrocentrale

·         Skladišta i garaže

·         Skloništa

·         Vojni objekti

 

Postoje razne vrste podjela i klasifikacije tunela, međutim, ipak je najznačajnija podjela prema težini građenja u odnosu na karakteristike terena, te tako imamo tri osnovne kategorije:

·         Lahki tuneli – grade se u čvrstim stijenama

·         Srednje teški tuneli – grade se u mehkim stijenama

·         Teški tuneli – grade se u zemljanim materijalaima ili izuzetno lošim i degradiranim stijenama

 

Izvođenje radova na izgradnji tunela odvija se uvijek u više faza. Nakon istražnih radova pristupa se bušenju tunelske cijevi (miniranjem ili uz pomoć hidrauličkih čekića), zatim najčešće pomoću tunelske oplate odvijaju radovi na obradi tunelske cijevi što predstavlja veoma poseban i kompleksan zadatak i na kraju izgradnja donjeg i gornjeg stroja saobraćajnice za koju je tunel namjenjen.

 

 

 

 

 

 

 

1.1. Podzemne građevine
Tuneli i podzemne građevine razlikuju se po dimenzijama i namjeni. Uobičajeno je da se pod pojmom tuneli podrazumijevaju linijski objekti kod kojih je jedna dimenzija (dužina) u odnosu na druge dvije (širina i visina) značajno veća, a služe za transport i pristup.

Pod podzemnim prostorijama ipak se podrazumijevaju objekti kod kojih dužina nije toliko naglašena u odnsu na širinu i visinu. U podzemne objekte možemo ubrojati: sportske, kulturne i drugi sadržaju u urbanim područijima, podzemna skladišta, strojarnice hidrocentrala.

Inžinjerski principi izgradnje tunela i podzemnih građevina su isti.

Podzemne građevine mogu imati izrazito velike poprečne presjeke pa se moraju primijeniti posebne metode građenja i projektovanja.

Podzemne prostorije u urbanim sredinama postaju sve složenije i sve većih dimenzija. Kada govorimo o podzemnim prostorijama u gradovima, obično mislimo na dvije vrste građevina:

·         Prostori za skladištenje roba, parkinzi, sportski, kulturni i religiozni objekti, stanice, metroa. Po dimenzijama ovo su podzemne građevine.

·         Podzemna infrastruktura, tranzitni sistemi, urbane autoceste, podzemne željeznice, vodoopskrba, kablovi, kontrola površinskih prometnca, kanalizacija i drugih građevina na površini. Po dimenzijama, ove građevine spadaju u kategoriju tunela.

 

Prije su se podzemni prostori koristili za stanovanje. U početku su to bile prirodne šupljine i spilje. Primjer ranih podzemnih građevina je neolitski rudnik kremena (flint). Jedan od najinteresntnijih otkrića ranog korištenja podzemnih prostorija je jama izgrađena u vapnencu Zhoukoudian, gdje su živjeli ljudi prije 200.000 do 700.000 godina.

Morerni razvoj podzemnih građevina koji nisu rudnički, počeo je izgradnjom male hidrocentrale u pozemnom prostoru na Snoqualmie vodopadima u Washingtonu, SAD na kraju 19.stoljeća.

Danas se grade podzemne prostorije poprečnog presjeka koji premašuju 800m2 zato što postoje tehničke mogućnosti i ekonomska opravdanost.

Na  slici.1. prikazane su podzemne grđevine: parking u Den Haagu i jedan vid stanovanja u stijenskim masivima.

 

Slika.1.Parkiralište i stanovanje u stijenskim masivima

 

 

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari