studenti
Mesto za uspešne studente

Energija i onečišćenje okoliša

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (1 vote cast)

Uvod

Zaštita okoliša postaje predmetom sve većeg zanimanja i brige širom svijeta. Čist zrak i nezagađena voda postaju svakim danom sve važniji jer se njihov nedostatak sve više osjeća. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotača već su sada zabrinjavajuća pitanja. To dovodi do toga da se problemu zaštite okoliša priđe mnogo ozbiljnije i sustavnije.
U navećoj mjeri na okoliš i ekosisteme utječu proizvodnja, transport i korištenje energije. Kada se radi o energiji,njezin utjecaj je gotovo uvijek štetan i negativan za okoliš, kreće se od direktnih ekoloških katastrofa poput izlijevanja nafte, kiselih kiša i radioaktivnog zračenja do indirektnih posljedica poput globalnog zatopljenja. Budući da će energetske potrebe čovječanstva nastaviti rasti u idućih nekoliko desetljeća, neophodne su mjere kojima bi se utjecaj eksploatacije energije na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru.
Stalni gospodarski razvitak zahtjeva sve više energije. Danas se najveći postotak energije dobiva iz neobnovljivih izvora koji su ograničeni i ekološki neprihvatljivi. Najopasniji izvori energije trenutno su fosilna goriva, tj. ugljen, nafta i prirodni plin, a potencijalnu opasnost predstavlja i iskorišteno radioaktivno gorivo iz nuklearnih elektrana (visoko radioaktivni otpad).
Moderno društvo jednostavno je nezamislivo bez fosilnih goriva (prirodnog plina, nafte i ugljena), to su izvori energije koji pokreću moderni industrijski svijet. Vlade bogatih država još se uvijek ne odlučuju na ozbiljnije investicije u čišće, obnovljive izvore energije poput energije vjetra, energije Sunca i geotermalne energije, nego su još uvijek fokusirane na fosilna goriva kao glavne industrijske energente.

 

 

Fosilna goriva

U fosilna goriva spadaju ugljen, nafta i prirodni plin. Oni imaju daleko najveći negativni utjecaj na okoliš. Kako je osnova fosilnih goriva ugljik, normalnim sagorijevanjem tog goriva nastaje ugljični dioksid (CO2) koji je staklenički plin. Taj ugljični dioksid većinom završava u atmosferi i svojim stakleničkim učinkom uzrokuje globalno zatopljenje. Još opasniji je plin koji se oslobađa prilikom nepotpunog sagorijevanja goriva (sagorijevanja bez dovoljne količine kisika), a to je ugljični monoksid (CO). Ugljični monoksid je izuzetno otrovan plin bez boje, okusa ili mirisa, a koncentracija od samo 0.6% izaziva kod ljudi smrt nakon 15 minuta disanja.

 

 

Nafta i prirodni plin

Nafta je fosilno gorivo koje se najviše iskorištava u proizvodnji energije. Oko dvije trećine energetskih potreba u svijetu podmiruje se trošenjem nafte i plina, u čemu nafta sudjeluje s oko 40 posto. Potrošnja nafte raste iz dana u dan, a najavljuju se i problemi njezina iscrpljivanja koji bi već u bliskoj budućnosti mogao prouzročiti pad proizvodnje i tako daljnji porast njezine cijene. Nafta je u 20. stoljeću preobrazila promet i promijenila industriju. Ali isto tako onečišćuje okoliš kako se koristi u proizvodnji energije, industriji, prometu te može uzrokovati velike katastrofe ako dođe do izljevanja (slika 1.). Postoji više načina kako može doći do izljeva nafte od kvarova na opremi, ratova između država, terorističkih napada te ilegalnog izlijevanja nafte gdje se nastoje uštedjeti troškovi koje uzrokuje dekomponiranje otpada, te prirodnih uzročnika u vidu uragana koji mogu uzrokovati prevrtanje tankera. Izlijevanje nafte ima strašne efekte na čitav ekosistem pogođen izlijevanjem: ptice umiru ukoliko im se perje natope naftom jer se pokušavaju očistiti od nafte te tom prilikom dolazi do trovanja i ugibanja, a isto se događa i sa ostalim životinjama kada im nafta dođe u pluća ili jetra.
Prirodni plin je drugi po važnosti u proizvodnji energije, odmah nakon nafte te njegova važnost raste i po udjelu u energetskoj potrošnji približava se nafti.
Time su nafta i plin presudno utjecali na stvaranje tehnoloških pretpostavki za gotovo neograničenu ekspanziju industrijalizacije, komunikacija i globalizacijskih procesa.
Međutim, taj rast potrošnje ovih fosilnih goriva stvorio je i brojne probleme, od prekomjernog onečišćenja okoliša do geopolitičkih napetosti vezanih uz energiju i neograničeni rast velikih gradova, koji potiče daljnju neracionalnu potrošnju energije i onečišćenje okoliša.

Utjecaj fosilnih goriva na okoliš

Ekološki problemi koji nastaju kao posljedica pretjerane upotrebe fosilnih goriva zaslužuju posebnu pažnju ne samo sa energetskog već svakako i sa ekološkog gledišta. Dušikov oksid (produkt sagorijevanja fosilnih goriva) na ustajalom zraku i sunčanom vremenu reagira s hlapljivim organskih spojevima (nastaju iz dima od goriva, raznih otapala i sličnog) te stvori površinski ozon. Površinski ozon može upaliti dišne putove i smanjiti radni kapacitet pluća, izazvati draženje očiju i nosa, te općenito smanjiti sposobnosti ljudi prilikom obavljanja normalnih poslova. Površinski ozon je samo jedan u nizu problema koji su povezani s energijom (slika 2.).

 

 

Globalno zatopljenje

Globalno zatopljenje je vjerojatno danas najveća posljedica utjecaja energije na onečišćenje okoliša. Glavni uzrok globalnog zatopljenja je povećana količina ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji se oslobađaju u atmosferu, a to oslobađanje plinova je posljedica spaljivanja fosilnih goriva (slika 3.).
Staklenički plinovi skupljaju se u višim slojevima atmosfere i imaju dvostruki utjecaj na temperaturu na površini Zemlje. Prvi utjecaj je direktno odbijanje jednog dijela sunčevog zračenja natrag u svemir, a drugi utjecaj je reflektiranje jednog dijela sunčevog zračenja koji se odbio od površine Zemlje natrag prema Zemlji. Ovaj drugi utjecaj zove se efekt staklenika i taj efekt je odgovoran za održavanje povoljne temperature na površini Zemlje (slika 4.).

Energija i onečišćenje okoliša, 5.0 out of 5 based on 1 rating Nastavi sa čitanjem..
Ključne reči Ključne reči: , , ,

Ostavite komentar

Morate biti ulogovani da biste komentarisali.