Upravljanje činioca bezbjednosti u drumskom saobraćaju
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Zaštita životne sredine
Objavio melanalasa 16. april 2015. Prijavi dokument
1. Uvod
Stalan rast čovečanstva i tehnološki razvoj imaju za posledicu i povećanje potreba za vodom, kao i sve veće potrošnje. Pitanje dostupnosti i kvaliteta vode postaje jedan od najvažnijih problema savremenog čoveka. Izvori zagađenja voda su mnogobrojni, pri čemu se mogu podeliti na dve velike grupe: koncentrisane i rasute.
Koncentrisani izvori zagađenja najčešće su urbane sredine, industrija i energetska postrojenja. Pri tome se mora voditi računa da zagađenja iz urbanih sredina često ne podrazumevaju samo otpadne vode iz domaćinstava, već im se često pridružuju i otpadne vode iz industrijskih postrojenja. Među industrijama, u najveće potrošače voda ubrajaju se hemijska i petrohemijska industrija, prehrambena, industrija paprira, metalurgija i tekstilna industrija. Zagađenja iz poljoprivrede mogu biti koncentrisanog karaktera, ako se sakupljaju i ispuštaju na jednom mestu, ali su značajnija rasuta zagađenja koja potiču od upotrebe đubriva i hemijskih sredstava, koja se rastvaraju, te putem površinske ili podzemne vode ulivaju u vodotoke i druge vodene ekosisteme.Ovakav vid onečišćenja uzrokuje pojavu nutrijenata u vodi. Pored toga, na koncentraciju nutrijeneta znatno utiču i deterdženti, usled fosfora kao važnog sastojka. Kruženje materija u prirodi čini da se pojavljuju i drugi oblici rasutih zagađenja, naročito ona koja potiču od izduvnih gasova iz saobraćaja, emisije iz industrijskih postrojenja, sa deponija i sl. U okviru akcije “Očistimo Srbiju” koja je pokrenuta u 2011. godini otpadne vode su predstavljale prioritet među ostalim ciljevima, gde je Ministarstvo životne sredine dobilo nadležnost za kontrolu otpadnih voda. Usvojila se „Uredba o graničnim vrednostima zagađujućih materija u vodu i rokovi za njihovo postizanje”. Kazne za prekršioce su precizirane Zakonom o vodama, kao i Zakonom o zaštiti životne sredine i biće deset puta veće od onih koje su do skoro bile na snazi. Svega 35 odsto naseljenih mesta u Srbiji pokriveno je kanalizacionom mrežom, a samo sedam odsto kanalizacionih voda se prečišćava. Cilj je da se do 2019. godine procenat pokrivenosti kanalizacijom poveća na 65 odsto, za šta je potrebno oko 890 miliona evra. U Srbiji godišnje oko 880.000 tona otpadnih voda iz domaćinstava završi u prirodi. Cilj ove akcije predstavlja da Srbija u saradnji sa lokalnim samoupravama naprave modele koji bi podrazumevali modernizaciju kanalizacione mreže, izgradnju postrojenja i nove vodovodne infrastrukture.
2. Otpadne vode iz domaćinstava
U seoskim i prigradskim područjima, otpadne vode iz domaćinstava obično se akumuliraju u septičkim rezervoarima ili jamama. U cilju sprečavanja zagađenja podzemnih voda, oni se moraju prazniti svake 3-4 godine od strane specijalizovane kompanije.
U gradskim područjima, najveći deo otpadnih voda iz domaćinstava, privrede, fabrika i kišni talog odvode se kanalizacionom mrežom do postrojenja za prečišćavanje. Neki gradovi imaju poseban sistem cevovoda za odvođenje kišnice i poplavnih voda.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio Norma Jean 04. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.