Odlomak

Primena geoinformacionih sistema u upravljanju akcidentalnim situacijama i primer primene GIS-a u dobijanju informacija nakon akcidenta u černobiljskoj nuklearnoj elektrani

1.    UVOD

Uloga GIS-a u upravljanju vanrednim situacijama ogleda se kroz sveobuhvatno upravljanje vanrednim situacijama odnosno CEM (Comprehensive emergency management), koji se satoji od četiri faze:

1. Ublažavanje i smanjenje negativnih efekata,
2. Spremnost za delovanje,
3. Odziv
4. Oporavak

Primarna briga pre potencijalne katastrofe jeste smanjenje i ublažavanje efekata opasnosti. GIS u ovom delu dobija važnu ulogu u proceni rizika i razvoja dugoročnih strategija za smanjenje i ublažavanje negativnih efekata. U fazi pripravnost i spremnsti na delovanje, GIS može da posluži kao centralni integralni deo za sveobuhvatnu pripravnost i spremnost za delovanje u slučaju akcidenta, ili kao prenosivi izvor podataka koji se nalazi na licu mesta.

Nakon katastrofalnih događaja, GIS postaje sastavni deo podrške za procenu štete, obnove, i javne informisanosti. Takođe primene GIS-a se mogu videti i u vanrednim situacijama kao što su planiranje evakuacija ugroženiuh područja i njihovo mapiranje.

 

 

 

1.1.    Upravljanje hitnim slučajevima

Važan korak u ispitivanju uloge GIS u upravljanju vanrednim situacijama jeste izbor konceptualnog okvira koji će da pomogne organizovanju već postojećih istraživačkih i razvojnih aktivnosti. Jedan takav okvir koji se široko pojavljuje u literaturama za upravljanje vanrednim situacijama jeste sveobuhvatno upravljanje vanrednim situacijama odnosn (CEM).

Ovaj okvir se oslanja na temporalna dimenzija katastrofa. Organizacija proces upravljanja vanrednim situacijama vrši se u ciklusu od četiri, često preklapajuće faze : ublažavanje, spremnost, odgovor, i oporavak, kao što je prikazano na slici 1.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari