Odlomak

1. UVOD
Prirodna dešavanja u odnosima činilaca životne sredine (voda, vazduh, sunčeva svetlost i dr.) u dužem vremenskom periodu ostavljaju vidnog traga na samu životnu sredinu. Ona se manifestuju promenama u klimatskim karakteristikama, promenama konfiguracije i strukture tla, vodenim tokovima i vodenim površinama, izmenama u karakteristikama i sastavu biljnog životinjskog sveta i dr. Međutim u kraćem vremenskom intervalu (veku čoveka) one su doskora bile neznatno vidljive. Danas čovek i u intervalu od samo desetak godina uočava vidne, čak i drastične klimatske promene, izmene režima vode, čistoće vazduha, demografske promene…
Ono što skreće pažnju na promene u uslovima životne sredine jesu direktne ili indirektne, posledice ljudskih aktivnosti u prirodi. Uglavnom kao posledica prilagođavanja prirode oko sebe sopstvenim potrebama koje ne retko gube obeležje zadovoljavanja potreba ljudske prirode. Podspešivanju ovog prilagođavanja pogodovala je snažna industrijalizacija krajem prošlog i tokom ovog veka, kao i tehnološka i naučna revolucija koje su u toku. One su mogućnost čoveka kod intervencija u prirodi podigle na zastrašujući nivo. Putevi ugrožavanja su višestruki. U ovom radu istaćiće se značaj očuvanja svih delova zemlje podjednako.
2. Zagađivanje
Do zagađivanja dolazi kada se štetne materije oslobode u okolinu u tolikim količinama da ugrožavaju ljude, životinje, biljke i njihova staništa. Kontrola zagađivanja je najveći problem s kojim je suočen savremeni svet. Ogromna područja mogu za kratko vreme postati nepodesna za život, a mnoge biljke i životinje mogu zauvek iščeznuti.
Dimovi i izduvni gasovi
Izduvne cevi automobila i fabrike ispuštaju produkte sagorevanja – otpadne gasove u vazduh. Neki od ovih gasova se mešaju sa oblacima proizvodeći kisele kiše koje ubijaju biljke. Ugljen-dioksid zadržava toplotu koju bi zemlje vratila u vasionu i može dovesti do globalnog otopljavanja.
Za druge gasove, jedinjenja ugljenika sa halogenim elementima, nazvana CFC smatra se da oštećuju ozonski omotač – gasnu barijeru koja zaustavlja štetno zračenje sunca. Buka takođe može biti oblik zagađivanja, jer saobraćajna i avionska buka narušavaju kvalitet života.
Gomilanje smeća
Smeće sa proizvodi u ogromnim količinama i na svetu ima sve manje mesta za njegovo odlaganje. Reciklaža (prerada i ponovno korišćenje) stakla, papira i drugih odpadaka smanjuje potrebu za njihovim gomilanjem. Radioaktivni otpaci proizvedeni u nuklearnim elektranama ostaju opasni hiljadama godina.
Mrtve reke
Industrijski otpad izbačen u reke može uništiti celokupan njihov svet. Veštačka đubriva izazivaju prekomeran rast algi koje troše kiseonik iz vode, ubijajući tako ribe i vodene biljke. Međunarodnim dogovorima zacrtano je da sve zemlje treba da prestanu odlaganje otpadaka u more i smanje zagađivanje reka i jezera.

Rating: 4.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari