Odlomak

BANKARSKI MENADŽMENT – Dr Mehmed Alijagić
Prvi dio: UVOD U BANKARSTVO
1. POJAM I ULOGA BANAKA
Definicija pojma banke zavisi od kriterija na osnovu kojih se pojam banke razdvaja od pojma ostalih finansijskih institucija.

U evoluciji banaka, pojam banke je različito tumačen zbog različitih uslova sistema u kojima je banka djelovala. Kod preciziranja pojma banke navode se odredeni kriteriji:l 1) učestvovanje u kreiranju novca, 2) profesionalno bavljenje poslovima uzimanja i davanja kredita, 3) funkcija ostvarivanja ciljeva ekonomske politike i 4) funkcija obavljanja platnog prometa.

Imajući u vidu zajednićke karakteristike, banke se u suštini bave
uzimanjem i davanjem kredita i posredovanjem u platnom prometu, odnosno
poslovima kreiranju novca, prikupljanja depozita i poslovima platnog prometa.
Prema računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovina
(računovodstveni standard br. 30) pojam “banka” uključuje sve finansijske
institucija kojima je jedna od glavnih aktivnosti primanje depozita i posudivanje s ciljem pozajmljivanja i ulaganja koe su obuhvaćene bankarskim i ostalim propisima iz bankarskog zakonodavstva.

Po nekim autorima, smatra se da je najpotpuniju definiciju banke duo F. Somary, po kome je banka ustanova kojoj je uzimanja kredita u obliku novca glavno zanimanje. 3

To znači da su primarni bankarski poslovi, poslovi zaduživanja banke. Slične definicije pojma banke nalazimo i kod nekih drugih autora. ” Tako npr. bankom se naziva ono privredno preduzeće koja se kao glavnim predmetom svoga poslovanja bavi uzimanjem i davanjem kredita, kao i posredovanjem u platnom prometu .4 ” Banka je ustanova koja uglavnom posluje s kreditom te za svoje komitente izvršava različite novčane poslove.”5

“Banka je posebna finansijske institucija monetarno – kreditnog sistema koja se profesionalno bavi uzimanjem i davanjem kredita i posredovanjem u plaćnju. Uzimanje i davanje kredita je funkcionalna suština banke, zajedno sa poslovima kreiranja novca, finansijskog posredovanja u platnom prometu. Kreiranje novca bazira se na depozitniin poslovima banke, a funkcija finansijskog posrednika na poslovima, prikupljanja (mobilizacije), koncentracije i plasiranja (alokacije) finansijskih (novčanih) resursa.
Ovim bi bila zaokružena i data potpuna definicija pojma banke. Sadržani su svi poslovi banke: aktivni, pasivni i posrednički (neutralni). Pojava banaka vezana je za pojavu novca. Prvi bankarski poslovi bili su čuvanje, posredovanje i poslovi mjenjagtva.

Prvo kovanje novca u staroj antici počelo je u mnogim tadašnjim državama, gradovima i hramovima. Sa razvojem trgovine nametala se potreba mjenjača novca kao nova djelatnosti mijenjanja, posredovanje i čuvanja novca, koja će imaocima novca osigurati sigurnost i spriječiti prijevaru i krađu. Tako nastaju prve banke. Njihova osnovna uloga je bila mijenjanja jedne vrste novca u drugu, posredovanju u plaćanju i čuvanju deponiranog novca u posebnim spremištima, a pod zaštitom hramova i vladara. Ovakve prve banke su posudivanjem novca uz velike kamate stvarale zelenaški kapital i veliku moc. Ovakav Početak evolucije bankarstva nalazimo vac 3.000 godina prije naše ere u Srednjoj Aziji.

Otkrića prvih banaka nadena su i u hramovima, Eridona, na Cipru, a naročito, u Babilonu, poslije osnivanja babilonskog carstva. Prema nadenim dokumentima nesumnjivo je da su svećenici antičklh hramova obavljali operacije koje su vrlo slične bankarskim poslovima savremenog bankarstva. Babilonski svećenici poznaju instituciju hipoteke, što je i vidljivo iz Hamurabijevog zakonika (1955. – 1913.godine prije naše ere). U njemu su precizno razradeni raznovrsni slučajevi odobravanja zajmova od strane hramova – banaka. Poznata bankarski kuća koja je djelovala u Babilonu bila je “Murasu”. Bankarske kuće su je još i zvale “Tezauri”, odakle dolazi i današnji izraz tezaurisati, što znači povući novac ili drugu robu iz prometa, i uskladištiti je.
Banke u hramovima postojale su i kod Asiraca, Hitita i Egipćana i prestaju sa radom dolaskom Rimljana.
U Grčkoj prve banke nastaju takode u hramovima u Efezu, na Delozu, na Samosa itd. U VII stoljeću prije naše ere u Grčkoj se pojavljuju i privatni bankari – trapezisti (trapeza = klupa). Oni mjenjaju razni kovani novac, primaju novac na polog i daju zajmova uz naplatu zelenaških kamata uz istovremeni zalog na imanje dužnika. Neplaćanje dugova pretvaralo je slobodne ljude u robove, o čemu je pisao Aristotel u “Politika 1-111”, smatrajuc’i da je davanje zajmova uz kamate sraman i mrzak posao.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari