Odlomak

UVOD

U ovom radu govoriće se o karakteristikama i faktorima profitabilnosti banaka, pokazateljima profitabilnosti kao i o modelima merenja profitabilnosti banaka, i zatim će se napraviti kratak osvrt na profitabilnost bankarskog sektora u Srbiji.

Ključni motiv poslovanja svake banke jeste da ostvari što veći profit kako bi preko profita povećala dividendu svojim akcionarima, a reinvestiranjem u akcije (kapital banke) stvorila uslove za povećanje sopstvenog finansijskog i kreditnog potencijala.

Finansijsku politiku banke treba tako uspostaviti da kamate plaćene deponentima (koje banka plaća) predstavljaju motivaciju za novu štednju. Strategija prikupljanja izvora sredstava treba da je usaglašena sa strategijom plasmana sredstava i strategijom pokrića troškova bankarskog poslovanja. Finansijska politika banke se smatra uspešnom ako banka ostvaruje profit i zadovoljava kriterijume dividendne politike koji su prihvaćeni od strane akcionara.

1.KARAKTERISTIKE I FAKTORI PROFITABILNOSTI BANKE
Upravljanje profitabilnošću banke, podrazumeva da menadžment banke dobro poznaje bilansnu strukturu banke. Menadžment banke može bilansnu strukturu posmatrati sa statičkog i dinamičkog aspekta.
 Statičko iskazivanje profitabilnosti banke predstavlja iskazivanje rezultata banke na osnovu stvarnog ili paniranog stanja na tačno određen dan.
 Dinamičko iskazivanje profitabilnosti banke polazi od iskazivanja rezultata banke u određenom vremenskom periodu. Dinamički aspekt iskazivanja profitabilnosti banke polazi od činjenice da se profitabilnost banke menja svakog momenta, zbog uticaja mnogih faktora u okviru operativnog poslovanja banke.

Mikroekonomski faktori koji utiču na profitabilnost banke odnose se na:
– kvalitet menadžmenta banke
– kvalitet aktive banke
– ekomoiju obima banke
– ekonomiju okvira (diversifikacije)
– neto kamatnu maržu i prihode od provizije banke
– troškove poslovanja banke
– profitne centre banke

Kvalitet menadžmenta banke je od posebne važnosti za profitabilnost banke, jer “operativni” menadžment neposredno realizuje poslovnu politiku banke. Osnovne funkcije svakog menadžmenta banke su: planiranje, organizovanje, kadrovanje, upravljanje i kontrola poslovanja banke. Dobar menadžer banke treba da ima profesionalno bankarsko znanje i da istovremeno predstavlja dobrog bankarsog preduzetnika. Kvalitet menadžmenta banke počiva na činjenici da je menadžment banke sposoban da proceni razvoj finansijskog tržišta i konkurentnost finansijskih institucija. Neophodno je da se sagledaju komparativne prednosti sopstvene banke kao i razvoj banke na osnovu internog rasta ili rasta putem fuzije i akvizicije.

Kvalitet aktive banke odnosi se na profitabilnost i sigurnost poslovanja banke. Da bi se zadržao kvalitet aktive banke, neophodno je da menadžment banke izvrši realnu procenu boniteta budućeg dužnika banke, kao i ulaganja banke u oblike kamatonosnih hartija od vrednosti. Menadžment banke je u obavezi da izdvoji odgovarajuće rezerve, odnosno dodatne izvore kapitala za pokriće očekivanie stope gubitka banke.

Ekonomija obima banke zavisi od prisustva konkurentskih banaka na finansijskom tržištu. Prisustvom konkurencije vrši se pritisak na banke da povećaju obim svog poslovanja i da smanje fiksne troškove po jedinici bankarskih proizvoda i usluga. Na ovaj način se povećava profitabilnost dotične banke. Uvođenjem i primenom elektronske opreme u poslovanju banke smanjuju se fiksni troškovi uz ostvarivanje visokog nivoa poslovne aktivnosti banke.

Ekonomija okvira banke (diversifikacija bankarskih proizvoda i usluga) ide u pravcu proširenja bankarsog poslovanja tako da se povećava nivo ukupne prodaje bankarskih usluga a da se pri tome ne povećavaju u istoj dinamici troškovi izvršenja bankarskih usluga. Tipičan primer se odnosi na aktivnost komercijalnih banaka koje pored klasičnih kreditnih aktivnosti (plasmana) uvode aktivnosti poslovanja sa hartijama od vrednosti, polisama osiguranja, te na ovaj način povećavaju ukupne prihode i stopu sopstvene profitabilnosti.

Neto kamatna marža predstavlja razliku između prosečne kamatne stope koju uplaćuje banka na odobrene kredite (aktivna kamata) i prosečne kamatne stope koju banka plaća na primljene kredite i depozite (pasivna kamata). Težnja svakog menadžmenta banke je da na finansijskom tržištu ostvari relativno višu neto kamatnu maržu. Nivo kamatne marže posebno je važan za banke koje se isključivo bave tradicionalnim bankarskim poslovima (posredovanje između deponenta i tražioca kredita). Pored prihoda od kamata, značajno mesto u ukupnim prihodima banke sve više pripada prihodima od provizija i naknada banke.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari