Odlomak

1. UVOD

U današnje vrijeme kada je svima postalo vidljivo da se dešavaju neke dosad ne poznate promjene u zivotnoj sredini (neuobičajne vremenske prilike, izumiranje nekih biljnih i zivotinjskih vrsta, pojava novih bolesti kod ljudi i životinja) potrebno je da svako od nas razmisli o krajnjem ishodu ovih promjena.

U ovom radu navedeni su ekološki problemi koji na najdirektniji način ugrožavaju opstanak na planeti Zemlji koja je naš trenutno jedini životni prostor. Istaknuto je da je jedan od značajnih faktora nedovoljnog angažovanja na ovom planu uticaj ekonomije koja u svijesti ljudi ima prioritet nad ekološkim problemima, iako u krajnjoj instanci neće biti uslova za bilo kakvu ekonomiju, jer će se čovječanstvo suočiti sa nerješivim pitanjem opstanka.

Ekološki problemi su svrstani u različite segmente života sa ciljem da pomognu u razumjevanju problema s kojim se suočavamo, a dati su i neki pozitivni primjeri kako da smanjimo negativan uticaj naših svakodnevnih aktivnosti na životnu sredinu. Ovo je posebno značajno jer je figurativno rečeno vrijeme pet do dvanaest da čovječanstvo ozbiljno shvati opasnost koja mu prijeti i preduzme energične mjere neophodne za opstanak.

2. EKOLOŠKI PROBLEMI – PRAVA KRIZA ČOVJEČANSTVA

Planeta Zemlja je za sad naš jedini dom, a prema svim pokazateljima tako će i ostati još jedno duže vrijeme. Zbog toga moramo priznati jednu veliku ironiju koja nam se događa: na našoj planeti svakim danom ima sve više i više ekoloških problema. Kuda god pogledamo, počevši od mjesta u kojem živimo pa sve do ledenih slojeva Antartike i ispraznih pustinja u Africi, čovjek može uočiti nešto što se svuda događa – ekološke probleme.
Ekologija je nešto što uvijek završi na drugom mjestu – odmah iza ekonomije i naše potrebe za novcem i moći. Ovim omalovažavanjem naše planete dobiva se dojam da se Zemlja zapravo ne vrti oko Sunca, već da se vrti oko novca. Ekologija je uvijek negdje iza i može opstati samo ako joj ekonomija to dopusti, a to se nažalost događa vrlo rijetko.

Što se tiče dugoročnih problema poput globalnog zagrijavanja – to je još uvijek na drugom mjestu jer za sad su posljedice male i gotovo neprimjetne, a buduće generacije će se valjda snaći. Zemlje koje su trenutno u razvoju slijede iste principe ekonomskog razvoja kao i zapadne zemlje u doba industrijalizacije te nemaju obzira za okolinu. Ali ekologija se sve više vraća i o njoj se sve više priča zbog toga jer nam priroda polako ali sigurno okreće svoje drugo lice, lice s puno ožiljaka od silnih ekoloških problema.
Mi živimo u doba najgore krize u istoriji čovječanstva. Strašno puno ljudi na svijetu živi u gladi ili na rubu gladi, ali mi poprilično uspješno uspijevamo ne obazirati se na njih i njihove probleme. Mi tu uspješno od hrane pravimo razna goriva u obliku biodizela i bioetanola, a naši dragi političari nas uvjeravaju da je sve to zapravo super ideja jer ćemo smanjiti uvoz nafte – ako bude sreće možda čak i za nekoliko postotaka. Nikoga zapravo nije briga što ćemo mi ta biogoriva jako skupo platiti kroz više cijene hrane (koju naravno uvozimo jer je nema dovoljno zbog toga što hranu koju imamo pretvaramo u goriva), povećane ukupne emisije stakleničkih plinova, a na kraju i zbog veće cijene goriva jer hrana koju pretvaramo u gorivo postaje sve skuplja. Ali I pored toga – mi ćemo za razliku od onih koji već sad nemaju hrane preživjeti. Oni vjerojatno neće – nemaju dovoljno plodne zemlje za proizvodnju hrane, a nemaju dovoljno novca da uvoze sve skuplju hranu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari