Odlomak

Uvod

Dupljari su vodeni organizmi, pretezno morski, rjeđe slatkovodni. Jedni zive sesilno, drugi slobodno plivaju. Vecinom su to pojedinacne jedinke, ali takođe ima i onih vrsta koje se odlikuju obrazovanjem kolonija. Vrlo su razliciti po svojoj velicini. Npr., neke vrste hidri dostizu velicinu od svega 1-1,5 cm, dok hidroid Branchiocerianthus imperator moze biti do 2,5 m velicine, scifomeduza Cyanea polaria do 2 m u precniku (sa pipcima do 30 m dzžine), sifonofora Apolemia može da ima do 3 m duzine, a kolonijalni koralski polip Cirripathea dostize 6 m u visinu.
Boja tijela je, takođe, vrlo razlicita. Neki hidroidni polipi, sifonofore, Octocorallia (Alcyonacea, Gorgonacea, Penatulacea), Hexacoralia (Actinaria), zatim deo scifomeduza, mogu biti obojeni veoma zivo u svim bojama spektra: crveno, oranz, plavo, golubije plavo, ljubicasto, crno-ljubicasto, crno, zeleno. Neke od njih ne mogu da menjaju boju. Mnoge hidromeduze i scifomeduze su sasvim prozracne. Neki hidropolipi i sifonofora luminisciraju. Do danas je opisano oko 9000 vrsta. Cnidaria obuhvataju tri velike skupine: Hydrozoa, Scyphozoa, Anthozoa.
Grupa Hydrozoa obuhvata najprimitivnije dupljare; neki među njima su usamljeni i imaju samo polipoidni oblik (kao npr. hidra), drugi imaju i polipoidni (koji obično stvara kolonije) i meduzoidni oblik koji se smenjuju kao dve generacije, a neki, najzad, imaju samo meduzoidni oblik bez smene generacija. Obično polipoidni stadijumi zive u okviru kolonija Grupa Scyphozoa obuhvata dupljare kod kojih dominira meduzoidni oblik dok je polipoidna forma svedena na mali polipoidni oblik  scyphostom koji nizom poprecnih deoba (strobilacija) formira mlade meduze, tzv. efire. U odnosu na hidromeduze, scifoidne meduze su krupnije (najcesćce od 2-40 cm u precniku, ali ima vrsta koje dostizu dijametar od 2 m sa pipcima duzine 10-15 m), cesto upadljivo obojene.

Grupa Anthozoa odlikuju se polipoidnom organizacijom. Po izgledu podsecaju na hidroidne polipe, ali im je organizacija slozenija, narocito u smislu diferencijacije gastrovaskularne duplje i muskulature. Gastrovaskularna duplja je radijalno raspoređenim septama podeljena na jedan centralni deo i izvestan broj perifernih komora. Slobodne ivice septi su pokrivene zljezdanim i zarnim ćelijama (oznacene su kao mezenterijalne niti); ove tvorevine produkuju enzime za ekstracelularno varenje.

Cnidaria ( u slobodnom prevodu zarnjaci; gr. knide=kopriva) predstvaljaju uz sunđere jos jedan filum nizih invertebrats. Pripadnici ovog filuma dugo su oznacavani i imenom Coelenterata ( gr. koilos=supljina; enterin=crevo). Danas se termin Coelenterata zadrzao više kao jedan opisni pojam koji se koristi za objedinjivanje filuma Ctenophora (rebronose). Filum Cnidaria danas najveći broj zoologa (vidi Hekelovu teoriju) smatra za grupu preko koje je od predackih kolonijalnih flagelatnih protista vodila evolucija ostalih filuma Metazoa (izuzev sunđera Filum Cnidaria ukljucuje hidre,morske sase, korale i meduze, pri cemu su neke vrste unuar ovog filiuma među najlepsim zivotinjama uopste. Najveci broj vrsta zivi u morskoj vodi, ali ima i slatkovodnih oblika. Vecinom su to pojedinacne jedinke, ali ima i onih vrsta koje se odlikuju obrazovanjem kolonija. Velicina tela Cnidaria takođe veoma varira; naime u okviru iluma milimetrima (neke vrste roda Hydra), kao i sa onima cija se velicina krece preko 2 m u precniku (neke krupne meduze – Physalia na primjer). U odnosu na sunđere Cnidaria ima visi nivo tjelesne organizacije, odnosno ovi oblici pokazuju integraciju celija na nivou tkiva, ali kod Cnidaria jos uvijek ne postoji strkturalna i funkcionalna specijalizacija celija, inace karakteristicna za vise invertebrate.

Kod dupljara se po prvi put u okviru zivotinjskog svijeta srećemo sa naznakama trolsojne telesne organizacije, koja je uobicajena kod svih visih zivotinja. Spoljasnji sloj ektodermis i unutrasnji sloj endodermis su dobro diferencirani, ali sredisnji sloj – mezogleja moze biti predstavljen ili samo necelijskom membranom (baznom laminom) ili zadebljanom acelularnom masom unutar koje se nalaze ameboidne celije.

Crevo Cnidaria ne predstvalja kompletnu cijev sa ustima i analnim otvorom, vec bi se pre moglo reci da se ovde srecemo sa jednom vrstom meska koji se odlikuje prisustvom jednog otvora i ciji ogranci zalaze u tentakule. Na taj nacin, ovaj otvor ima i funkciju unosenja hrane i izbacivanja produkata metabolizma. Vrlo cesto se crevna duplja Cnedaria oznacava i kao gestrovaskularna duplja, jer ima funkciju varenja hrane, transporta produkata varenja i nepotrebnih produkata matabolizma (gaster=zeludac, vas=sud,krvni). Postoje dva osnovna plana tjelesne organizacije dupljara: polip i meduza. Ova dva oblika su u osnovnom planu građe međusobno veoma slicni i evolutivno mogu biti izvedeni jedan od drugoga. Disanje i ekskrecija su vrse difuzijom preko povrsine tijela ali i gastrovaskularne duplje. Kod dupljara prvi put dolazi do diferenciranja nervnih celija koje su difuzno raspoređene  nadrazaj se prenosi u svim pravcima. Kod meduza se javljaju i receptori za primanje svetlosnih drazi kao i organi cula ravnoteze (statocisti).

Postoje dva osnovna plana telesne organizacije dupljara: polip i meduza. Polipi su cilindricnog oblika, zadnjim krajem su pricvrsceni za podlogu, dok se na suprotnom kraju,
na vrhu malog konusa, nalazi usni otvor oivicen vjencem pipaka. Polipi se razmnozavaju bespolno  pupljenjem ili binernom deobom. Građa meduza je slicna građi polipa s tom razlikom to su meduze spljostene u ravni upravnoj na glavnu osu tela. Osim toga, za razliku od polipa, mezogleja je veoma razvijena i prozeta vodom usled cega je tijelo prozracno. Providnost je zastitna osobina planktonskih organizama. Meduze po izgledu podsecaju na zvono. Jedna strana je ispupcena (eksumbrela), a druga udubljena (subumbrela).

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari