Endemske biljne vrste planinskih područja Bosne i Hercegovine

Endemske biljne vrste planinskih područja Bosne i Hercegovine

     UVOD

Bosna i Hercegovina je veoma bogata rijetkim i endemičnim biljnim vrstama, od kojih su mnoge ugrožene promjenama mikroklimatskih uslova kao i uticajem negativnih  ljudski aktivnosti. Po nekim podacima, u BiH se biodiverzitet procjenjuje na 3572 vrste, a od toga je 678 ugroženih vrsta (izvor, prof.dr. Sulejman Redžić). Većina ovih vrsta je ugrožena negativnim djelovanjem od strane čovjeka, koji mnoge ugrožene vrste bere, iskopava korijenje ili siječe.
Zbog vjerovanja  da donosi sreću, ljudi beru Runolist (Leontopodium alpinum), koji u BiH raste samo na planinama Šator, Osječenica i Klekovača (RS). Pojedine vrste ljudi ubiru radi ljekovitih svojstava, kao što je slučaj sa Lincurom (Gentiana lutea), za koju se vjeruje da pozitivno djeluje na oboljenja srca, pa je u narodnom govoru ova biljka poznatija pod nazivom Srčanik. Zbog prekomjernog i nekontrolisanog vađenja korijena ove vrste, nestala je sa mnogih naših područja pa se tako održala samo na teško pristupačnim planinskim područjima. Subendem Munika (Pinetum heldreichii) se često nelegalno siječe radi izuzetnog kvaliteta ove vrste drveta. Sve vrste su ugrožene zbog različitih razloga njihovog uništavanja.
Iako u BiH rastu i opstaju mnoge endemske vrste, samo manji broj takvih nose nazive koji su vezani za njihova staništa, odnosno područja koja naseljavaju. U ovom seminarskom radu ću posebno izdvojiti i opisati endeme koji su nazivom vezani za naše podneblje u BiH, kao i neka podneblja bližeg okruženja susjednih država, a koji ujedno rastu i na području Bosne i Hercegovine.

2. ENDEMSKE BILJNE VRSTE PLANINSKIH PODRUČJA BOSNE I HERCEGOVINE

Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum)
Bosanski ljiljan je dugo vremena smatran podvrstom Lilium pyrenaicum ili kranjskog ljiljana (Lilium camiolicum), ali je konačno 2005. Godine priznat kao posebna vrsta. Radi se o biljnoj vrsti koja izraste u visinu od 30 do 90 cm. Stabljika je vitka, pri osnovi bezlisna dok je po sredini jako obrasla listovima koji su ušiljeni i dugi do 7 cm. Listovi su u donjoj trećini široki oko 1,5 cm, a duž oboda prekriveni trepljastim dlakama. Na vrhu stabljike, savijen prema tlu, nalazi se jedan cvijet zlatno-žute boje, do narandžaste a vrlo rijetko rumene. Cvijet je prečnika do oko 3,5 cm. Čahura je duga 2-3 cm i široka 1,5-2 cm. Sjemenke su spljoštene i smeđe boje.