Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
Objavio doubledaca 06. jul 2014. Prijavi dokument
Uvod
Ishrana je nesumljivo jedan od najvažnijih spoljnih činilaca koji uslovljavaju dobro ili loše zdravlje i utiču na radnu sposobnost i dužinu ljudskog života. Poznavanje i razumna primena savremenih znanja o ishrani omogućavaju nam da svesno utičemo na životne procese u našem organizmu. Danas smo u stanju, ne samo da nabrojimo koji su sastojci hrane potrebni našem telu, već i u kojoj količini i u kakvom obliku ih ono najbolje iskorišćava.
Sva živa bića imaju primarni nagon za hranom. Pod hranom podrazumevamo hranljive materije koje čovek uzima od biljnih i životinjskih proizvoda, kao i mineralnog dela sveta, radi održavanja života i radne sposobnosti. Vrlo je široka raznolikost u sastavu hrane ljudi s obzirom na mogućnosti, ukus, navike, klimu i dr. Ljudska hrana sastavljena je od hranljivih materija, tj. od onih jedinjenja koja se mogu izdvojiti iz namirnica biljnog i životinjkog porekla u čistom stanju a služe za ishranu. Hranljive materije, osim vode i kiseonika, jesu belančevine, masti, ugljeni hidrati, organske kiseline, vitamini, mineralne materije.
1. Životne namirnice
Pod životnim namirnica se podrazumeva sve što se upotrebljava za hranu i piće u prerađenom ili neprerađenom stanju. U životne namirnice spadaju i začini,boje i sve druge materije ( aditivi ) koje se dodaju namirnicama radi konzervisanja,obogaćivanja ili popravke organoleptičkih svojstava.
Namirnice mogu biti:
• Biljnog porekla ( žitarice, voće, povrće )
• Životinjskog porekla ( meso, riba, jaja, mleko i dr. )
• Mineralnog porekla ( kuhinjska so )
• Sintetičkog porekla ( vinobran i mnogi drugi aditivi)
1.1 Izvori zagađivanja životnih namirnica
Zagađivanje nije jednostavno, ne potiče iz jednog izvora, već je kompleksno i može da obuhvati više različitih zagađujućih materija istovremeno. Takvo stanje naročito je izraženo u gradskim i industrijskim područijima.
Primenom savremenih agrotehničkih mera, čovek ulaže velike napore kako bi povećao prinose, poboljšao kvalitet ili zaštitio namirnice od štetočina. U tu svrhu se koristi veliki broj raznovrsnih hemijskih supstanci. Osim toga, veliki broj istih supstanci dospeva u namirnice iz zagađene životne sredine, tj. iz pojedinih njenih komponenata ( zemljišta, vode i vazduha ). Nagomilavanje hemijskih supstanci i drugih štetnih agenasa u hrani ( patogenih mikroorganizama, radioaktivnih supstanci… ) dovodi do njenog sve češćeg zagađivanja sa višestrukim štetnim posledicama po čoveka i životinje.
Prema prirodi zagađujućih materija, razlikuje se:
• Hemijsko zagađivanje
• Radioaktivno zagađivanje
• Biološko zagađivanje
2. Hemijsko zagađivanje hrane
Hemijsko zagađivanje hrane izazivaju hemikalije koje se koriste u poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji hrane- pesticide, aditivi, veštačka đubriva, hormone, antibiotici i teški metali. Osim toga, mnoge zagađujuće materije, posredstvom vazduha, vode ili zemljišta, takođe dospevaju u hranu. Procenjuje se da od svih stranih supstanci koje uđu u čovekov organizam, oko 90 % stiže posredstvom hrane, a samo mali deo posredstvom vode za piće i vazduhom
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
You must be logged in to post a comment.
Jedan komentar na “Izvori zagadjivanja zivotnih namirnica”
bravo