Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
Objavio DejanMarija3 29. januar 2015. Prijavi dokument
1. Kretanje vode kroz zemljište
Voda je jedan od najvažnijih sastojaka zemljišta. Pored toga što je osnovna komponenta njegove tečne faze, ona takođe ulazi u sastav gasovite (vodena para) i čvrste (hemijski vezana voda) faze zemljišta.
1.1 Značaj i uloga vode u zemljištu
Na prvom mestu treba istaći da je bez prisustva vode u tečnom stanju nezamislivo obrazovanje zemljišta, a time i postojanje biljaka, pa i života uopšte.
Kada je reč o genezi zemljišta, bez vode je nezamislivo obrazovanje organskih materija. Ona je neophodan preduslov i, zajedno sa toplotom, najvazniji faktor hemijskog raspadanja i spada među najvažnije faktore fizičkog raspadanja. U tečnom stanju, voda je jedan od najvažnijih faktora migracije materija, kako po površini, tako i po dubini profila.
Pored uticaja na tok mnogobrojnih procesa, zemljišna vlaga naročito utiče na fizičke osobine zemljišta, među kojima i na njegovu plodnost. Režim vlaženja jako utiče na vazdušne i toplotne osobine i režime zemljišta. Fizičko-mehaničke osobine zemljišta su u velikom stepenu uslovljene sadržajem vlage u njemu. Od sadržaja vlage zavisi i izraženost hemijskih osobina zemljišta.
Voda je jedan od nezamenljivih uslova života u zemljištu, ne samo biljaka i mikrofaune , već i znatnog dela makrofaune. Spada u najvažnije sastojke biljne ishrane.
N. Kačinski je istakao sledeće tri najvažnije uloge zemljišne vode u životu biljaka:
a. prenosilac je hranljivih materija u sistemu zemljište-biljka;
b. ulazi u sastav živih ćelija biljaka;
c. u procesu transpiracije štiti biljke od pregrevanja.
Među korisne uloge vode mogu se ubrojati i donošenje u zemljište sa strane, pri poplavama, biljnih hraniva, čestica mulja i rastvorenog kiseonika; povoljan uticaj umerene vlažnosti na temperaturni režim zemljišta i na korisne biološke procese.
Među najvažnije štetne uloge vode treba ubrojati: ispiranje elemenata baza i drugih biljnih hraniva iz površinskog u dublje horizonte zemljišta i podzemnu vodu; erozija čestica zemljišta, čime se menja sastav, smanjujue dubina i plodnost zemljišta; zatrpavanje plodnih zemljišta nanosima peska i skeleta; obogaćivanje zemljišta lako rastvorljivim solima i drugim štetnim materijama; stvaranje anaerobnih uslova i zamočvarivanje – pri prevlaživanju zemljišta (slika 1).
2. Oblici vode u zemljištu
Voda može da se javlja u zemljištu ili na površini zemljišta.
Površinska (slobodna) voda je padavinskog ili plavnog porekla, ne može da prodre u unutrašnjost zemljišta, te se zbog toga kreće po površini ili se zadržava u površinskom delu profila. Može da prouzrokuje erozione procese ili procese pseudooglejavanja.
Uzimajući kao kriterijume hemijski sastav i agregatno stanje vode, prirodu sila pod čijim se uticajem voda zadržava ili premešta u raznim pravcima kroz zemljište, kao i jačinu njene veze sa čvrstom fazom zemljišta i stepen mobilnosti, možemo izdvojiti nekoliko najvažnijih formi zemljišne vode. Voda u zemljištu se javlja kao hemijski vezana voda, voda u obliku vodene pare, higroskopna voda, opnena voda, kapilarna voda, gravitaciona voda, podzemna voda i voda u obliku leda (slika 2).
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.