Odlomak

 

1. UVOD

Zemlja kakvu je danas vidimo morala je da prođe kroz određena razvića i faze. Geolozi su te faze podelili u četiri doba, jedno od tih doba je i Mezozoik (srednje doba). Mezozoik je trajao oko 200 miliona godina i predstavlja jedno od najzanimljivijih doba u istoriji Zemlje. Njegov završetak prati propadanje i izumiranje ogromnog broja živih vrsta, o čijem nestanku i njegovim razlozima se i danas vode diskusije u geološkim naučnim krugovima.

1.1. MEZOZOJSKA ERA
250 do 65.5 miliona godina pre nove ere
1.2. Uvod u Mezozoik
Mezozoik je jedna od tri geološke ere fanerozojskog eona. Podela vremena na ere je počela sa Đovanijem Arduinom u 18. veku, iako je originalno ime za današnji mezozoik bilo „sekundar“ (s time da je moderna era bila nazvana tercijar). Smešten između paleozoika i kenozoika, mezozoik znači „srednje životinje“ na grčkom: meso za srednje i zoo za životinje. Često se zove „Doba srednjeg života“ ili „Doba dinosaurusa“, prema fauni koja je dominirala u to vreme.
Mezozoik je bio vreme tektonske, klimatske i evolucijske aktivnosti. Kontinenti su se postupno menjali od stanja međusobne povezanosti prema njihovoj današnjoj konfiguraciji; ova podela je dovela do specijacije i drugih važnih evolucijskih događaja. Klima je bila dosta topla kroz celi period pa je imala važnu ulogu pri evoluciji i razvoju novih životinjskih vrsta. Pred kraj ere već je postojala osnova modernog života.

1.3. Geološke periode
Nakon paleozoika, mezozoik je trajao otprilike 180 miliona godina: od oko pre 251 miliona godina do početka kenozoika pre 65 Ma. Ovaj vremenski okvir je podeljen u tri geološke periode. Od najstarijeg prema najmlađem:
 trijas (248.2 Ma do 205.7 Ma)
 jura (205.7 Ma do 144.2 Ma)
 kreda (144.2 Ma do 65.5 Ma)
Donja (trijaska) međa je definisana permsko-trijaskim izumiranjem, tokom koga je 90% morskih vrsta i oko 70% kopnenih kičmenjaka izumrlo. To se isto tako naziva „Velikim umiranjem“ s obzirom da predstavlja najveće masovno izumiranje u istoriji. Gornja (kredna) međa je određena Kredno-tercijarnim (KT) izumiranjem, za koje se pretpostavlja da se desilo nakon udara meteora koji je stvorio krater Čikšulub na poluostrvu Jukatan. Oko 50% svih rodova je izumrlo, uključujući sve dinosauruse osim ptica.
1.4. Tektonika
Uopšteno govoreći, mezozojska era je obeležena povećanom tektonskom aktivnošću. Počela je kada je sva svetska kopnena masa bila oformila jedan superkontinent zvan Pangea. Pangea se postepeno razdvajala na severni kontinent – Lauraziju – i južni kontinent – Gondvanu. Pred kraj ove ere, došlo je do formiranja kontinenata sa današnjim oblicima. Laurazija je postala Severna Amerika i Eurazija, dok se Gondvana razbila na Južnu Ameriku, Afriku, Australiju, Antarktik, dok se indijski potkontinent sudario s Azijom i stvorio Himalaje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari