Odlomak

UVOD
Šljiva je koštićava voćka kojoj je posvećena bogata literatura. U posljednje četiri decenije proizvodnja šljive se udvostručila a kod nas je porasla samo za 35%.
U tokuposljednjih petnaestak godnia nastale su mnoge pozitivne promjene u nauci i proizvodnji šljiva. Naučna dostignućau oblasti genetike, plemenjivanja, fiziologije, integralne proizvodnje šljivai njene prerade otvorila su nove puteve za stvaranje bolji sorti i podloga, proširila su areal gajenja šljiva,povečala proizvodnju, poboljšala kvalitet svježih šljiva i prerađevina i time omogućila veću potrošnju u svijetu.
Oko 98% primarne proizvodnje šljiva ostavruje se na imanjima zemljoradnika koji žive na brdsko-planinskom području naše zemlje.
Stavaranje i uvođenje u proizvodnju boljih sorti šljiva otpornih ili tolerantnih prema virusu šarke šljive veuma je važan zadatak.
Treba maksimalno iskoristiti naše povoljne prirodne uslove za proizvodnju biološki vrijednije hrane a posebno sviježe kvalitetne stone šljive.
Šljiva se među vočkama nalazi po proizvodnji na devetom mjestu u svijetu, a među listopadnim vočkama ona je na četvrtom mjestu. Dolazi poslije jabuke, kruške, i breskve.
HISTORIJAT ŠLJIVE

Šljiva je vočka sjeveren Zemljine polulopte, Azija je kao kontinent največi proizvođač šljive, a nju prate Evropa i Sjeverna Amerika.
Stari Sloveni su u svojoj postojbini između sliva Odre na zapadu i Dnjepra na istoku, Karpata na jugu i Baltičkog mora na sjeveru gajili šljivu. Na Balkanskom poluostrvu šljiva se gaji vjekovima. Šljiva je kroz historiju bila glavni izvor prihoda poljoprivrednika i važan činilac u privredi BiH.
Velika je, ali srazmjerno ekstenzivna proizvodnja šljiva u BiH. Šljiva je i danas značajan izvor prihoda poljoprivrednom stanovnštvu BiH. Kod nas je šljiva dobila vodeće mjesto zbog niza pogodnosti. Ona odlićno upijeva i dobro rađa na brdsko-planinskim područjima BiH. Relativno lahko se razmnožava (izdanci i kalemljenje) i dosta brzo prorodi. Po šljivi su mnoga mjesta dobila ime( Šljivak, Šljivansko, Šljivovik, Šljivovo).
Sveži plodovi šljive su na raspolaganju stanovništvu sjeverne Zemljine polulopte od sredine juna do kraja septembra. Oni hrane, okrepljuju i služe kao lijek. Vodom koju sadrži čovjek može da utali žeđ, a šećeri služe koa odličan energetski izvor. Ceuloza podstiće rad crijeva a pektini doprinose zaštiti od arterioskleroze i infarkta. Mineralne supstance i organske kiseline regulišu pH krvi. Plod šljive je bogat kalijumom pa snižava krvni pritisak. Kvalitetni svježi proizvodi, naročito ranih stonih sorti domaće šljive, postižu visoku cijenu na tržištu.

Rasprostranjenost šljive
Zemlje najveći proizvođaći plodova šljiva
Kina
Kina je najveći proizvođać voća na svijetu. U toj proizvodnji centralno mjesto zauzimaju agrumi, jabuka i kruška. Voćarstvo Kine je smješteno primarno na brežuljkastim terenima koji raspolažu skromnim količinama biogenih elemnata.
Kina je najveći proizvođač šljiva u svijetu(2.621.021. t prosjek godišnje).
U Kini se gaje sorte domaće šljive (Prunus Domestica L) i Kineske (Japanske) šljive (P. Salicina Lindi-P triflora Roxaburg) koja obrazuje sorte južne i sjevernegrupe.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari