Odlomak

UVOD

Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost podrazumeva raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema na zemlji. Biodiverzitet obuhvata ukupnu različitost i variranje gena i svih vrsta mikroorganizama, gljiva, biljaka i životinja, kao i svu raznolikost ekosistema u kojima su živa bića aktivni izvršioci ekoloških procesa. Biodiverzitet je sve oko nas, od gena do biosfere.

Biodiverzitet se deli u tri hijerarhijske kategorije:
1. Genski biodiverzitet (genska varijabilnost, variranje gena individua u okviru bilo koje vrste)
2. Specijski biodiverzitet (raznolikost i specifičnost svih pojedinačnih organskih vrsta)
3. Ekosistemski biodiverzitet (raznolikost ekosistema kojima različiti organizmi pripadaju)

Biodiverzitet je evolutivni odgovor na neprestane promene uslova koji vladaju u životnoj sredini. Tokom istorije Zemlje, biodiverzitet nije bio stalan već je dolazilo do izumiranja, nakon čega je sledilo obnavljanje. Poslednje veliko izumiranje desilo se pre 65 miliona krajem Krede, što je omogućilo razvoj sisara i ptica.

Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu organizama, njihovih zajednica i staništa, uključujući i očuvanje prirodnih procesa i prirodne ravnoteže unutar ekosistema, uz obezbeđivanje njihove održivosti. Biodiverzitet i biološki resursi štite se i koriste na način koji omogućava njihov opstanak, raznovrsnost, obnavljanje i unapređivanje u uslučaju narušenosti. Zaštita biodiverziteta, korišćenje bioloških resursa, genetički modifikovanih organizama i biotehnologije vrši se na osnovu zakona o zaštiti životne sredine i posebnog zakona, kao i obaveza preuzetih međunarodnim ugovorima.

Očuvanje i zaštita biološke raznovrsnosti (biodiverziteta) je, pored očuvanja klime, nesumnjivo najvažniji – strateški zadatak u globalnoj zaštiti prirode i životne sredine na planeti Zemlji. Ovi strateški pravci zaštite prirode na globalnom nivou potvrđeni su 1992. godine u Rio De Žaneiru (Brazil) kada su šefovi država ili vlada 168 zemalja sveta, među kojima je bila i SR Jugoslavija, potpisali poznatu Rio-Deklaraciju, čime je konstituisana Konvencija o očuvanju biodiverziteta. Do sada je ovu konvenciju ratifikovalo 150 zemalja.

Po prvi put u geološkoj istoriji, dešava se da zbog rasta ljudske populacije i unapređivanja uslova za život, uništavaju ekosistemi.

Prema zvaničnim procenama svetske organizacije za zaštitu prirode (IUCN), od oko 270.000 vaskularnih biljaka na Planeti 60.000 biljnih vrsta (više od četvrtine ukupne svetske flore) već je dramatično ugroženo, ili će nestati u sledećih nekoliko decenija ukoliko se ovim tempom nastavi sa populacionim rastom čovečanstva, destruktivnim ekonomskim razvojem, uništavanjem šuma, gubitkom staništa i ekspanzijom poljoprivrede.

Jedan od velikih problema u očuvanju biodiverziteta jeste manjak inventara i stručnjaka, kao i naučno-istraživačkih radova. Biodiverzitet mogu da naučno proučavaju samo eksperti širokog bioekološkog obrazovanja, i specijalizovani za pojedine taksone. U Jugoslaviji ih ima oko 150, a potrebe su procenjene na 750 stručnjaka.

Biodiverzitet Srbije

Teritorija Srbije, kao i čitavo Balkansko poluostrvo odlikuje se izvanrednim genetskim, specijskim i ekosistemskim diverzitetom koji je svrstava u jedan od najznačajnijih centara biološke raznovrsnosti.
Ova činjenica proizilazi iz sledećih opštih konstatacija:
1. Geografskog položaja u Evropi i zapadnom Palearktiku
2. Raznovrsnosti klimatskih faktora
3. Raznovrsnosti i složenosti geološke, geotektonske i orografske prirode
4. Heterogenih hidroloških fenomena
5. Složene istorije abiogena i biogena od Tercijara preko Ledenih doba do danas
Posebna vrednost opšteg biodiverziteta naše zemlje čine endemične i reliktne vrste i ekosistemi koji su u svom rasprostranjenju ograničeni samo na teritoriju Republike Srbije, pa samim tim su od globalnog, tj. međunarodnog značaja.
Primera radi za floru Republike Srbije do sada je zabeleženo 4750 vrsta biljaka od kojih je 565 vrsta mahovina, dok 4182 vrste pripadaju papratima, golosemenicama i skrivenosemenicama. To je oko 1,7% ukupne svetske flore.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 26 stranica
  • Upravljanje zaštitom životne sredine i rizicima prof. dr Vesela Radović
  • Školska godina: prof. dr Vesela Radović
  • Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
  • Srbija,  Novi Sad,  UNIVERZITET EDUCONS - Fakultet zaštite životne sredine  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari