Odlomak

2. DEVIZNI KURS
2.1. Pojam deviznog kursa
U savremenim uslovima problematika platnog bilansa je neizostavno povezana sa politikom deviznog kursa. Razlog tome je njihova uzročno-posledična veza, jer je stabilnost na deviznom tržištu usko povezana sa ravnotežom u platnom bilansu. U sistemu fleksibilnih deviznih kurseva više nije moguće napraviti ozbiljnu distinkciju između politike deviznog kursa i platnobilansne politike. Stoga možemo reći da devizni kurs pored platnog bilansa drugi bitan element na osnovu koga se sagledava veza između nacionalne privrede i inostranstva. Devizni kurs predstavlja cenu jedne valute izraženu u jedinicama neke druge valute. Osnovna funkcija deviznog kursa je da obezbedi poređenje cena u zemlji i inostranstvu, odnosno da vrši preračunavanje inostranih cena u nacionalnu valutu i obrnuto. Razlike u cenama su osnovni faktor međunarodne razmene i podele rada. U tom smislu, devizni kurs utiče na međunarodnu alokaciju resursa. Ako devizni kurs pokazuje koliko jedinica domaće valute treba izdvojiti za jedinicu strane valute radi se o direktnom notiranju (tzv. evropska konvencija). Npr. 1 EUR vredi 96 RSD. Obrnuto, ukoliko se posmatra recipročan odnos – koliko strane valute treba izdvojiti za jedinicu nacionalne valute radi se o indirektnom notiranju. Indirektno notiranje je karakteristično za Veliku Britaniju (tzv. britanska konvencija). Npr. umesto 0,5 GBP (₤) za 1 USD, na menjačkim listama u Velikoj Britaniji je istaknuto 2 USD ($) za 1 GBP (₤). Od deviznog kursa treba razlikovati devizni (valutni) paritet koji predstavlja zvanično utvrđenu vrednost nacionalnog novca izraženu u nekom šire prihvaćenom denominatoru kao što je npr. zlato, specijalna prava vučenja (special drafts rights, SDR), neka stabilna strana valuta i dr. Uobičajno je da se devizni kurs kreće oko deviznog pariteta.
Konvertibilna je svaka valuta koja se relativno lako može zameniti za drugu valutu ili zlato. U vreme čistog zlatnog standarda kada je novac imao pokriće u zlatu, devizni kurs je bio određen kovničkom stopom koja je pokazivala koliko je zlata sadržano u jedinici nacionalnog novca. Devizni kurs se određivao poređenjem sadržaja zlata u valutama. Devizni kurs je
mogao sa se kreće samo u uskim okvirima oko deviznog pariteta u granicama između donje i gornje zlatne tačke koje su predstavljale tačke uvoza i izvoza zlata. Ako bi kurs neke valute porastao iznad gornje zlatne tačke koja tačka predstavlja troškove prenosa zlata, isplativije je da se plaćanje inostranstvu vrši izvozom zlata nego da se po tom kursu plaća ta valuta. U savremenom dinamičnom okruženju, promene u odnosima valuta su veoma česte. Rast deviznog kursa znači da je na tržištu došlo do jačanja vrednosti strane valute jer nakon promene

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari