Odlomak

Ekologija
U 21.veku značajno mesto se mora dati svim aspektima ekologije i zaštite životne sredine.Kako očuvati životnu sredinu, proizvesti hranu, obezbediti pitku vodu, čist vazduh, svakako, značajan zadatak sadašnjih i generacija koje tek dolaze.Industriska revolucija mora biti maksimalno iskorišćena da bi se stvorili i održali odgovarajući uslovi života, a da se industrijalizacija ne okrene protiv svojih stvaralaca.
Krajem 20 veka mnogi istraživači pokušavali su da svojim istraživanjima ukažu na potrebu očuvanja zdrave životne sredine, na opasnosti koje nam prete u smislu zagađenja od otpadaka, od nepogodnog korišćenja energije, od nepravilnog odnosa prema prirodi, biljnom i životinjskom svetu koji nas okružuje i čini svet u kome živimo.
Ekologija je nauka o zaštiti čovekove okoline.Ova opšta definicija, pomenutu nauku karakteriše kao veoma bitnu za opstanak i život na zemlji.Ekologija ne ukazuje samo na probleme koji postoje, već i uz pomoć stručnjaka otkriva uzorke zagađenja vazduha, vode, zemljišta i pri tom nudi odgovore na mnoga pitanja tako važna za našu sadašnjost i budućnost.Iznalaženje rešenja za probleme životne sredine je u isto vreme osnov zdravijeg i humanijeg odnosa prema prirodi čiji se resursi nemilosrdno iskorišćavaju.Zbog sve većeg prirodnog priraštaja svetskog stanovništva na našoj planeti, prostor u kome žive postaje sve ugroženiji.Ljudske potrebe su velike, a priroda ne trpi “sebičnost”.Industrija koja se na globalnom nivou sve više razvija je jedan od najvećih zagađivača prirode.Isparenja iz fabričkih dimnjaka, otpadne vode i naravno ljudski nemar su samo neki od faktora koji utiču na pogoršanje ionako lošeg stanja prirodne sredine.
Konstatovanjem alarmantne situacije u eko- sistemu se ne rešava problem, ali je veoma važno da informacije o realnom i istinitom poremećaju u prirodi budu stavljene do znanja javnosti, kako bi postali svesni da samo svojim humanim odnosom prema prirodi mogu doprineti zdravijem životu.
Međutim moramo da naglasimo da je krajnji cilj ekologije kao nauke ne samo očuvanje onoga što je od prirode ostalo, nego i ukazivanje na katastrofalne greške koje je počinilo neodgovorno čovečanstvo, a čije su posledice nesagledive.

Zemljište

Zemljište ima veliki značaj za život na zemlji za opstanak čoveka i razvoj ljudske civilizacije.Izvor je energije (fosilna goriva), brojnih minerala, makro i mikro elemenata neophodnih za nastanak, razvoj i održavanje svih živih bića. Ono predstavlja i izvor vode a preko nje, ostali živi svet uključujući i čoveka.
Zemljište je ugroženo neprekidnim širenjem urbanizacije.Gradovi se stalno prostorno proširuju i međusobno se spajaju sa selima i drugim gradovima.Tom prilikom se uništavaju ogromni kompleksi šuma i obradivih površina.Zemljište se zaposeda raznim industriskim objektima, autoputevima, magistralama, železničkim prugama, pumpnim stanicama, sanitarnim čvorovima, otpadnim komunalnim i industriskim materijalom i dr.
Zagađivanje zemljišta se vrši unošenjem otpadaka, taloženjem zagađivača vazduha (aerosedimentima), preko zagađene vode, pri poljoprivrednoj proizvodnji i dr.Otpaci mogu biti sagorljivi (papir, drvo, tkanina, koža, guma, itd.) i nesagorljivi (metali, staklo, kamen, keramika i neke hemikalije).Zatim dolaze kabasti otpaci, leševi životinja, otpaci hrane, mulj, jalovina, šljaka, pepeo, leteći pepeo i dr.
U blizini topionica, termoenergana, koksara, preduzeća hemiske industrije, cementara, stvara se na zemlji pored čađi, pepela i specifični zagađivači stvoreni u industriskom procesu.Vode koje se koriste za navodnjavanje moraju odgovarati odredjenoj klasi o kategorizaciji vodotoka, u protivnom dolazi do zagađenja zemljišta.U poljoprivrednoj proizvodnji danas se koriste pesticidi i mineralna đubriva.Danas se koriste sledeći pesticidi:herbicidi(za uništavanje korova), fungicidi(za uništavanje gljiva), nematocidi(za uništavanje insekata) i dr.Pri upotrebi navedenih jedinjena treba se pridržavati zakonske regulative, jer pored zagađenja zemljišta doći će i do zagađenja životnih namirnica.Ova napomena odnosi se i na upotrebu mineralnih đubriva u poljoprivredne svrhe.
Da bi se izvršila zaštita zemljišta potrbno je izraditi sledeće:
– obraditi i deponovati čvrst otpadak iz naselja, a po mogućstvu za više gradova jedna deponija,
– preduzeti prečišćavanje zagađenog vazduha, kao i zagađenih voda,
– sačuvati šumski pokrivač da ne bi došlo do erozije zemljišta,
– smanjiti hemizaciju zemljišta.
Prema meritornim procenama na planeti će 2030.godine živeti oko 12 milijardi ljudi.U takvoj situaciji javljaju se veoma ubedljivi razlozi za korenitu promenu dosadašnjeg pristupa industriskoj proizvodnji i današnje ekološke filozofije, ukoliko želimo da za buduće generacije sačuvamo, bar sadašnji stepen ekološke uravnoteženosti prirode.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Metalurgija

Više u Skripte

Komentari