Odlomak

UVOD

Ova tematika obuhvata dve celine, prva koja se odnosi na berze, a druga na jednu od najvećih berzi na svetu.
Prvi deo je obrađen od strane velikog broja autora sa naših prostora. Koristeći njihovu literaturu pokušao sam da ukratko definišem neke osnovne pojmove berzanskog poslovanja. Obrađen je pojam, vrste berze, njene funkcije, poslovi, finansijski derivati, berzanski posrednici i berzanski indeksi. Za obradu ovih glava koristio sam dela domaćih autora: doktora  Živorada Zlatkovića, doktora Dejana Erića, doktora Branka Vasiljevića, Veroljuba Dugalića, Milka Štimca i Milana Eremića.
Posebna pažnja u ovom radu je posvećena Londonskoj berzi metala. Ova tema nije obrađena do sada od strane naših autora tako da sam sve podatke u njoj koristio sa internet prezentacije www.lme.com. Pored istorije Londonske berze metala koja je duga preko 130. godina, obrađene su sve njene osnovne usluge, struktura upravljanja, kao i sve vrste metala i nemetala kojima se trguje na njoj (primarni aluminijum, aluminijumske legure, bakar, olovo, cink,nikl, kalaj).
Značaj L.B.M. leži u činjenici da je to jedina berza na kojoj se trguje metalima i nematalima, a i cene koje od berza odredi predstavljaju osnov prilikom razmene metala u čitavom svetu.
Tekst obiluje ilustracijama, grafikonima, histogramima i tabelama jer sam želeo da ovaj rad čitaju i oni koji nemaju previše strpljenja i afiniteta prema čistoj teoriji. Stoga se nadam da će biti interesantan i manje informisanom čitaocu.
Svestan sam da i pored velikog truda ovaj rad ima određene nedostatke. Nadam se da oni neće zaseniti dobre strane ovog rada.

 

Istorijat berzi
Nastanak berzi kao specifičnog oblika tržišta vezuje se za davna vremena kada su se ljudi okupljali na trgovima, pijacama, sajmovima, vašarima i drugim mestima. Na njima je dolazilo do susretanja ponude i tražnje različitih oblika roba. Razvoj trgovine doveo je do privrednog uspona mnogih država i naroda u starom veku. Ovaj razvoj se nastavlja u srednjem veku, što doprinosi da mnogi evropski – kontinentalni gradovi steknu zavidnu reputaciju u trgovačkim aktivnostima (Venecija, Firenca, Bolonja, Sijena, Đenova, Milano, Marsej, Lion, Tuluz, Avr, Avinjon, Lajpcig, Keln, Pariz, London, Madrid, Lisabon i dr..). Uvođenjem stalnih novina, kao što je donošenje samo mustri i uzoraka umesto robe doprinelo je značajnom razvoju berzi. Na osnovu njihovog razgledanja sklapali su se poslovi, a zatim je sledila isporuke robe.
Drugi važan razlog nastanka berzi je vezivanje za određenu lokaciju odnosno mesto. U početku su se trgovci okupljali na otvorenom prostoru, da bi kasnije prešli u lokale, sobe, a naročito kafane. U mnogim velikim gradovima berze su nastale upravo u kafanama ili u njihovoj blizini. Jedno od njih je i kafana u Brižu u kojoj su se okupljali trgovci koji su pored usluga jela, pića i počinka obavljali i trgovačke poslove. Na ulaznim vratima bile su isklesane tri kese koje su predstavljale simbol kuće porodice von der Voersepil van der Beurse. Pojam ‘der Beurse’ su kasnije mletački trgovci koristili za mesto na kome su se okupljali trgovci. Pretpostavlja se da su prve berze nastale krajem XIV veka u Francuskoj, u gradu Anvers 1360.godine koji među prvima imao nešto nalik na berzu.
Prvi pravi opis aktivnosti na berzama zapadne Evrope dao je Španac Don Hoze de la Vega 1688. u knjizi ‚‚Confusion de Confusiones’’. Opisao je berzu kao ‘’ludu kuću’’, punu čudnih događaja, različitih aktivnosti i čak obilja sujeverja . Njegov opis više je dočaravao aktivnosti vezane za berzanske špekulacije nego na mesto gde se racionalno trguje i gde se formiraju realne cene.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari