Odlomak

Uvod

Stanovništvo i njegove strukture imaju veliko značenje za ekonomski razvoj,ali i sam ekonomski razvoj ima uticaj na demografska kretanja. Visoka stopa mortaliteta je uvek neutralisala efekte visokog nataliteta. Ljudski vek je bio kratak, ljudska vrsta je bila pogođena visokom smrtnošću novorođenčadi i dece, a zatim pokošena bolestima i epidemijama.
Međutim, smrtnost počinje naglo da se smanjuje u današnjim zemljama u razvoju i produžuje se životni vek. Razvijene zemlje su učinile ogromne korake na polju svog ekonomskog razvoja. To im je omogućilo da postignu izvanredne rezultate na polju medicinske zaštite i suzbijanja epidemija. Zemlje u razvoju su mogle da koriste pogodnosti koje su u medicinskoj sferi ostvarile razvijene zemlje, koje su bile spremne da rezultate progresa na tom polju prenesu na nerazvijeni deo sveta, stavljanjem na raspolaganje pronalaske, lekove, medicinsku pomoć. Ali ekonomski, naučni, socijalni i kulturni razvoj siromašnih zemalja nije pratio tu evoluciju u zdravstvenom domenu.
Usled toga smrtnost je naglo opala zbog medicinskog progresa, a natalitet je ostao visok zbog opšte socio – ekonomske zaostalosti. Nastala je hronična i krajnje dramatična neravnoteža. Ovu su ravnotežu izazvale razvijene zemlje.

1. Siмbioza demografskih promena i ekonomskog razvoja

Stanovništvo i njegove strukture imaju ogromno značenje za obim, strukturu i tempo odvijanja procesa reprodukcije tj. ekonomski razvoj, ali i sam ekonomski razvoj povratno ima uticaj na demografska kretanja.
Prema procenama šest hiljada godina pre naše ere na Zemlji je živelo 5 miliona ljudi. Milion godina je trebalo da se od dva i po miliona ljudi dođe na 5 miliona. Blizu osam hiljada godina kasnije, oko 1650. godine naše ere, stanovništvo sveta iznosilo je 500 miliona. Dva veka su prošla dok se ovaj broj udvostručio. Zatim je broj stanovništva (do 1930. god.) udvostručen za 80 godina. U sadašnjoj situaciji, treba oko 37 godina da se stanovništvo udvostruči. Oko pet šestina povećanja stanovništva tokom poslednjih decenija otpada na zemlje u razvoju. U početku su se osobito u razvijenim zemljama čule pretpostavke da je brz tempo povećanja stanovništva u mnogim zemljama u razvoju rezultat naglog povećanja stope nataliteta. Ubrzo se pokazalo da to nije tačno. Natalitet je u toku cele prošlosti čovečanstva bio visok, kretao se oko 3,5% – 4%.
Visoka stopa mortaliteta uvek je neutralisala efekte visokog nataliteta. Ljudski vek je bio kratak, ljudska vrsta je odmah u početku bila pogođena visokom smrtnošću novorođenčadi i dece, a zatim pokošena bolestima i epidemijama protiv kojih je bila nemoćna. Nova era nastaje u XIX veku, kada pod uticajem snažnijeg ekonomskog, naučno – tehnološkog, socijalnog i kulturnog razvoja dolazi do jake tendencije opadanja stope nataliteta. Ovo nije dovelo do smanjivanja broja stanovnika, jer se istovremeno i opet gotovo uporedo s kretanjem nataliteta smanjivao i mortalitet. Međutim, do ovoga je došlo samo u razvijenjim zemljama. Proces je sasvim drukčiji u nerazvijenim religijama sveta. Onde se i dalje održava visoka stopa nataliteta. Do dvadesetih godina ovoga veka, tu stopu normalno zakonito prati i visoka stopa mortaliteta. Od tada, smrtnost počinje naglo da se smanjuje u današnjim zemljama u razvoju i produžuje se životni vek. Prvi put je u ljudskoj istoriji došlo do bitne neravnoteže. Koje su razmere i posledice ovog procesa pokazuju okolnosti da je sredinom šezdesetih godina samo u Aziji živelo više ljudi nego oko 1920. godine u celom svetu, i da će 2000. godine u Aziji živeti više nego što je sredinom šezdesetih godina živelo na celoj zemaljskoj kugli. Analitičari su gotovo jednoglasni u oceni da je to posledica uglavnom snažno povećanih mogućnosti kontrole mortaliteta i u većini siromašnih zemalja, pre svega protiv epidemiološkim i drugim zdravstvenim merama, primenom antibiotika, insekticida i dr. Razvijene zemlje su učinile ogromne korake na polju svog ekonomskog razvoja. To im je omogućilo da postignu izvanredne rezultate i na polju medicinske zaštite i suzbijanja epidemija. Smrtnost dece je opala, a ljudski vek se osetno produžio. Kao što su ekonomski i medicinsko – socijalni razvoji išli paralelno, tako isto se uporedo kretala evolucija nataliteta i smrtnosti. Ravnoteža je u osnovi održavala i u svakoj etapi teškom mukom ponovno uspostavljana.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari