Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio sanjamm 01. april 2015. Prijavi dokument
UVOD
Ekonomija kao naziv naučne oblasti potiče od grčke riječi oiekonomija, što znači pravila o radu u gazdinstvu, odnosno upravljanje gazdinstvom, odnosno vještinu stvaranja i pribavljanja dobara potrebnih i korisnih za domaćinstva i državu.
Ekonomija je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos između ciljeva i oskudnih sredstava podobnih za alternativne upotrebe.
Nastanak ekonomije kao nauke vezuje se za ime Adama Smita i njegovo djelo Bogastvo naroda.
Pored navedene definicije ekonomije, navest cemo jos neke definicije poznatih ekonomista:
Ekonomija predstavlja proučavanje upotrebe rijetkih resursa u cilju zadovoljavanja neograničenih ljudskih potreba. (R. Lipsey)
Ekonomija proučava čovječanstvo u običnom privrednom životu. (A. Marshall)
Ekonomija proučava kako društva koriste rijetke resurse u proizvodnji vrijednih roba i njihovu distribuciju između različitih grupa. (P. Samuelson).
Postavlja se pitanje šta je zajedničko navedenim definicijama ekonomije?
Dva ključna atributa su odgovor: rijetkost i izbor.
Svakodnevica ekonomskog života pojedinca stavlja u neprestanu dilemu izbora šta kupiti ( to isto važi i za društvo u cjelini, jer i ono donosi odluke u vezi sa izborom: recim, izgraditi novi most ili televizijsku stanicu…) Pitanje izbora je jednostavno – nemogućnost zadovoljenja svih potreba upućuje na donošenje odluke o izboru. Zašto nije moguće zadovoljiti sve potrebe? Odgovor leži u činjenici da su prohtjevi veći od ograničenih resursa raspoloživih za njihovo ispunjavanje. Želje su infinitivne (beskonačne) – izvori su finitivni (ograničeni, konačni).
Upravo uslovi koji održavaju raskorak želja i mogućnosti upućuju na oskudnost odnosno rijetkost. Većina ekonomista čak smatra da ukoliko nema rijetkosti nema ni ekonomije (kao kad bi se u fizici reklo, ukoliko nema materije i kretanja nema ni fizike). Iz tih razloga se ekonomija definiše kao nauka o rijetkosti.
1. ŠTA JE EKONOMIJA
Već prilikom čitanja uvodnog dijela rada može se dobiti odgovor na pitanje „šta je ekonomija“, međutim da bi ostala upečatljiva i razumljiva, navest cemo jos jednom samu definiciju: Ekonomija je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos između ciljeva i oskudnih sredstava podobnih za alternativne upotrebe . Ekonomija istovremeno predstavlja svaku ljudsku djelatnost u kojoj se susreće problem ograničenih sredstava u realizaciji određenih društvenih ciljeva.
Ekonomija kao naučna oblast obuhvata:
1. Ekonomsku teoriju,
2. Ekonomsku politiku,
3. Pomoćne ekonomske nauke (ekonomsku filozofiju, ekonomsku sociologiju, etiku i privredno pravo idr.) .
U svakoj epohi razvoja, ekonomija proučava ekonomske aktivnosti, kako društvo koristi oskudne resurse radi proizvodnje dobara i usluga i vrši njihovu raspodjelu među članovima društva. Ekonomija je povezana i sa drugim naukama: sociologijom, demografijom, politikom i drugim. Određeni broj naučnika smatra da ekonomija označava opštu ekonomsku teoriju, koja se obično javlja kao politička ekonomija.
U savremenoj ekonomskoj misli uglavnom dominira naziv ekonomija ili ekonomika „economics“, uz izostavljanje onog do sada obaveznog „politička“. To je posljedica izostavljanja „društvenih odnosa“ u ekonomiji, što je dominantno u marksističkoj ekonomskoj misli. Međutim, odnosi u raspodjeli bogatstva na društvene grupe, odnosi rada i kapitala, države i drugih nosilaca privredne aktivnosti, kao i nosilaca rente, profita, kamate, najamnine idr. su određeni društveni odnosi, najčešće međusobno suprotstavljenih dijelova društva. Time je i politička sociologija ugrađena u savremenu ekonomiju.
Istovremeno, određena raspodjela resursa između grana, regiona, država, preduzeća na tržištu idr. je i odraz djelovanja ekonomske politike, a to znači odnosa snaga i moći u određenom društvu i sukoba interesa oko raspodjele i upotrebe oskudnih resursa i rezultata u razvoju privrede. Teško je, stoga, očekivati čistu ekonomiju, dakle odnose i ponašanje određenih agregata i faktora razvoja u privredi, bez djelovanja društvenih i političkih odnosa.
Vezano za to ljudi brinu o budžetskom deficitu vlade, kako taj deficit djeluje na inflaciju, da li će doći do rasta cijena (inflacije) i pada standarda, da li će se povećati nezaposlenost, da li će (i koliko) oživjeti investicije, koliko država „zahvata“ porezima iz društvenog proizvoda, da li je država skupa i kako troši zahvaćeni dohodak; kako će se kretati lični dohoci, penzije, socijalna osiguranja; može li se uvozom obogatiti ponuda roba na domaćem tržištu; od čega zavisi i kako će se kretati izvoz; formiranje deviznih rezervi, postoji li mogućnost uvoza kapitala za razvoj; ko se zadužuje u inostranstvu i kako troši kapital; šta će se desiti kada devalvira nacionalna valuta; da li će doći do povećanja (smanjenja) kamata; kakve će poreze odrediti država itd. Sve su to pitanja od kojih zavisi funkcionisanje i efikasnost ekonomije, ali i položaj i ponašanje svakog subjekta u društvu.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.