Odlomak

UVOD

Ekonomija kao naziv naučne oblasti potiče od grčke riječi oiekonomija, što znači pravila o radu u gazdinstvu, odnosno upravljanje gazdinstvom, odnosno vještinu stvaranja i pribavljanja dobara potrebnih i korisnih za domaćinstva i državu.
Ekonomija je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos između ciljeva i oskudnih sredstava podobnih za alternativne upotrebe.
Nastanak ekonomije kao nauke vezuje se za ime Adama Smita i njegovo djelo Bogastvo naroda.
Pored navedene definicije ekonomije, navest cemo jos neke definicije poznatih ekonomista:
Ekonomija predstavlja proučavanje upotrebe rijetkih resursa u cilju zadovoljavanja neograničenih ljudskih potreba. (R. Lipsey)
Ekonomija proučava čovječanstvo u običnom privrednom životu. (A. Marshall)
Ekonomija proučava kako društva koriste rijetke resurse u proizvodnji vrijednih roba i njihovu distribuciju između različitih grupa. (P. Samuelson).
Postavlja se pitanje šta je zajedničko navedenim definicijama ekonomije?
Dva ključna atributa su odgovor: rijetkost i izbor.
Svakodnevica ekonomskog života pojedinca stavlja u neprestanu dilemu izbora šta kupiti ( to isto važi i za društvo u cjelini, jer i ono donosi odluke u vezi sa izborom: recim, izgraditi novi most ili televizijsku stanicu…) Pitanje izbora je jednostavno – nemogućnost zadovoljenja svih potreba upućuje na donošenje odluke o izboru. Zašto nije moguće zadovoljiti sve potrebe? Odgovor leži u činjenici da su prohtjevi veći od ograničenih resursa raspoloživih za njihovo ispunjavanje. Želje su infinitivne (beskonačne) – izvori su finitivni (ograničeni, konačni).
Upravo uslovi koji održavaju raskorak želja i mogućnosti upućuju na oskudnost odnosno rijetkost. Većina ekonomista čak smatra da ukoliko nema rijetkosti nema ni ekonomije (kao kad bi se u fizici reklo, ukoliko nema materije i kretanja nema ni fizike). Iz tih razloga se ekonomija definiše kao nauka o rijetkosti.
1. ŠTA JE EKONOMIJA

Već prilikom čitanja uvodnog dijela rada može se dobiti odgovor na pitanje „šta je ekonomija“, međutim da bi ostala upečatljiva i razumljiva, navest cemo jos jednom samu definiciju: Ekonomija je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos između ciljeva i oskudnih sredstava podobnih za alternativne upotrebe . Ekonomija istovremeno predstavlja svaku ljudsku djelatnost u kojoj se susreće problem ograničenih sredstava u realizaciji određenih društvenih ciljeva.
Ekonomija kao naučna oblast obuhvata:
1. Ekonomsku teoriju,
2. Ekonomsku politiku,
3. Pomoćne ekonomske nauke (ekonomsku filozofiju, ekonomsku sociologiju, etiku i privredno pravo idr.) .
U svakoj epohi razvoja, ekonomija proučava ekonomske aktivnosti, kako društvo koristi oskudne resurse radi proizvodnje dobara i usluga i vrši njihovu raspodjelu među članovima društva. Ekonomija je povezana i sa drugim naukama: sociologijom, demografijom, politikom i drugim. Određeni broj naučnika smatra da ekonomija označava opštu ekonomsku teoriju, koja se obično javlja kao politička ekonomija.
U savremenoj ekonomskoj misli uglavnom dominira naziv ekonomija ili ekonomika „economics“, uz izostavljanje onog do sada obaveznog „politička“. To je posljedica izostavljanja „društvenih odnosa“ u ekonomiji, što je dominantno u marksističkoj ekonomskoj misli. Međutim, odnosi u raspodjeli bogatstva na društvene grupe, odnosi rada i kapitala, države i drugih nosilaca privredne aktivnosti, kao i nosilaca rente, profita, kamate, najamnine idr. su određeni društveni odnosi, najčešće međusobno suprotstavljenih dijelova društva. Time je i politička sociologija ugrađena u savremenu ekonomiju.
Istovremeno, određena raspodjela resursa između grana, regiona, država, preduzeća na tržištu idr. je i odraz djelovanja ekonomske politike, a to znači odnosa snaga i moći u određenom društvu i sukoba interesa oko raspodjele i upotrebe oskudnih resursa i rezultata u razvoju privrede. Teško je, stoga, očekivati čistu ekonomiju, dakle odnose i ponašanje određenih agregata i faktora razvoja u privredi, bez djelovanja društvenih i političkih odnosa.
Vezano za to ljudi brinu o budžetskom deficitu vlade, kako taj deficit djeluje na inflaciju, da li će doći do rasta cijena (inflacije) i pada standarda, da li će se povećati nezaposlenost, da li će (i koliko) oživjeti investicije, koliko država „zahvata“ porezima iz društvenog proizvoda, da li je država skupa i kako troši zahvaćeni dohodak; kako će se kretati lični dohoci, penzije, socijalna osiguranja; može li se uvozom obogatiti ponuda roba na domaćem tržištu; od čega zavisi i kako će se kretati izvoz; formiranje deviznih rezervi, postoji li mogućnost uvoza kapitala za razvoj; ko se zadužuje u inostranstvu i kako troši kapital; šta će se desiti kada devalvira nacionalna valuta; da li će doći do povećanja (smanjenja) kamata; kakve će poreze odrediti država itd. Sve su to pitanja od kojih zavisi funkcionisanje i efikasnost ekonomije, ali i položaj i ponašanje svakog subjekta u društvu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari