Odlomak

Ekonomska psihologija – Strategija kreiranja potreba kupaca u BiH

Uvod

Psihološki uticaj ima širok opseg kada je u pitanju uticaj na ponašanje potrošača, tako da je psihološki uticaj podijeljen na psihološke faktore . Kroz te psihološke faktore pobliže je objašnjeno kako oni utiču na ponašanje potrošača. Da li oni mogu dovesti do mijenjanja stava potrošača i da li ti psihološki faktori podjednako djeluju na sve potrošače ili nam je potrebno da prije vršenja bilo kakvog psihološkog faktora odredimo ili bar pokušamo odrediti profil potrošača te kroz taj njegov profil odrediti koji psihološki uticaj možemo vršiti na tog potrošača.

Psihološki faktori se stalno izučavaju i dorađuju , zaključci se izvlače iz analiza koje se rade na pojedinim ciljanim grupama, te na osnovu rezultata dobivenih iz tih analiza određuje se i kakve psihološke faktore možemo primjenjivati na tu grupu potrošača.

Uticaj na ponašanje potrošača, pogotovo kada je riječ o psihološkom uticaju , mora imati veliku dozu umjerenosti, te taj psihološki uticaj ne smije ni u jednom momentu da bude toliko jak i napadan da nebi izazvao suprotnu reakciju od očekivane.

Svijest potrošača mora biti umjerena i usmjerena tako da ona kod potrošača izaziva zadovoljstvo i povjerenje, a nikako da bude napadna u tolikoj mjeri da kod potrošača izazove nelagodu ili u najgorem slučaju odustajanje od kupovine.

1. Ponašanje potrošača

Dinamičnost u okuženju razvijenih tržišnih privreda podstiču i promjene u transformaciji tradicionalnih pristupa teoriji i praksi marketing. Marketing se u prošlosti uglavnom fokusirao na to „kako što više prodati“. Danas se marketingom fokusira na potrošače, pomjerajući granice djelovnja od transakcijskog razmišljanja do izgradnje dugoročnih odnosasa svim stejkholderima, posebno s potošačima. Stoga, bazični cilj marketing aktivnosti preduzeća , pored  razvijanja proizvoda/usluga, odgovarajućeg uslužnog ambijenata interne i eksterne komunikacije, praćenje konkurencije jeste zadovoljavanje potreba i želja potrošača na način koji obezbjeđuje povećanje proizvoda/usluga i ostvarenje profita na dugi rok.

Marketing počinje sa ljudskim potrebama i željama, koje su danas veoma brojne i različite. Potrebno je napraviti razliku između potreba, želja i tražnje.

 

 

 

1.1. Potreba
Potreba je stanje neispunjenosti nekih od osnovnih ljudskih životnih  zahtjeva. Ljudima je potrebna hrana, odjeća, sklonište, sigunost, imovina i samopoštovanje. Te potrebe nisu stvorene društvom ili marketingom. One su prisutne u samoj suštini ljudske  biologije. Potreba je bazični biološki motiv. Potreba je nedostatak  nečeg  što  se smatra neophodnim i korisnim. Korjeni potrebe su u fizičkoj i emocionalnoj tenziji i nezadovoljstvu i ispoljavaju se kroz verbalne komentare, kretanje, gestove i dr. aktivnosti. Preduzeća koja se u poslovanju rukovode zadovoljstvom korisnika fokusiraju potrebe potrošača. Potrošači, ustvari, nastoje da zadovolje  potrebu , a ne samo da kupe poizvod i uslugu. S aspekta  ekonomske teorije, sve potrebe koje se zadovoljavaju proizvodima i uslugama predstavljaju izvor, odnosno cilj privredna aktivnosti. Deo potrebe zadovoljavaju slobodna prirodna dobra koja nemaju ekonomski značaj. Ekonomska teroija istražuje  taj  odnos polazeći od paradigme prema kojoj su potrebe neograničene, a dobra ograničena. Iz te suprotnosti proizilazi situacije koje su predmet proučavanja mnogih naučnih disciplina, posebno ekonomskih. Imajući  to u vidu, može se reći da su sveukupni ljudski napori  usmjereni na usklađivanje potreba s jedne i mogućnosti  njihovog adekvatnog zadovoljavanja, s druge strane. U analizi odnosa potreba i dobara za njihovo  zadovoljenje, ne mogu se potrebe izjednačiti s tražnjom i potrošnjom. Svakoj tražnji i potrošnji predhodi nezadovolje a potreba koja se zadovoljava kupovinom i korištenjem određenog proizvoda i usluge. Nauka o potrebama je „hreiologija“ , i ona nastoji da interdisciplinarnim pistupom  objasni fenomen ponašanja čovjeka. U klasičnoj ekonomskoj teroiji i teoriji koju je razvila austrijska psihološka ekonomska škola , koristi se prepostavka o hedonističkoj prirodi čovjeka. Empirijska  istraživanja pokazuju da se potrošačke potrebe vrlo često zadovoljavaju na način koji kumulira raznovrsne užitke , od fizioloških i racionalnih, do krajnje iracionalnih i emocionalnih.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Psihologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari