Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija, Psihologija
Objavio Andjela20122017 31. oktobar 2014. Prijavi dokument
Ekonomska psihologija – Strategija kreiranja potreba kupaca u BiH
Uvod
Psihološki uticaj ima širok opseg kada je u pitanju uticaj na ponašanje potrošača, tako da je psihološki uticaj podijeljen na psihološke faktore . Kroz te psihološke faktore pobliže je objašnjeno kako oni utiču na ponašanje potrošača. Da li oni mogu dovesti do mijenjanja stava potrošača i da li ti psihološki faktori podjednako djeluju na sve potrošače ili nam je potrebno da prije vršenja bilo kakvog psihološkog faktora odredimo ili bar pokušamo odrediti profil potrošača te kroz taj njegov profil odrediti koji psihološki uticaj možemo vršiti na tog potrošača.
Psihološki faktori se stalno izučavaju i dorađuju , zaključci se izvlače iz analiza koje se rade na pojedinim ciljanim grupama, te na osnovu rezultata dobivenih iz tih analiza određuje se i kakve psihološke faktore možemo primjenjivati na tu grupu potrošača.
Uticaj na ponašanje potrošača, pogotovo kada je riječ o psihološkom uticaju , mora imati veliku dozu umjerenosti, te taj psihološki uticaj ne smije ni u jednom momentu da bude toliko jak i napadan da nebi izazvao suprotnu reakciju od očekivane.
Svijest potrošača mora biti umjerena i usmjerena tako da ona kod potrošača izaziva zadovoljstvo i povjerenje, a nikako da bude napadna u tolikoj mjeri da kod potrošača izazove nelagodu ili u najgorem slučaju odustajanje od kupovine.
1. Ponašanje potrošača
Dinamičnost u okuženju razvijenih tržišnih privreda podstiču i promjene u transformaciji tradicionalnih pristupa teoriji i praksi marketing. Marketing se u prošlosti uglavnom fokusirao na to „kako što više prodati“. Danas se marketingom fokusira na potrošače, pomjerajući granice djelovnja od transakcijskog razmišljanja do izgradnje dugoročnih odnosasa svim stejkholderima, posebno s potošačima. Stoga, bazični cilj marketing aktivnosti preduzeća , pored razvijanja proizvoda/usluga, odgovarajućeg uslužnog ambijenata interne i eksterne komunikacije, praćenje konkurencije jeste zadovoljavanje potreba i želja potrošača na način koji obezbjeđuje povećanje proizvoda/usluga i ostvarenje profita na dugi rok.
Marketing počinje sa ljudskim potrebama i željama, koje su danas veoma brojne i različite. Potrebno je napraviti razliku između potreba, želja i tražnje.
1.1. Potreba
Potreba je stanje neispunjenosti nekih od osnovnih ljudskih životnih zahtjeva. Ljudima je potrebna hrana, odjeća, sklonište, sigunost, imovina i samopoštovanje. Te potrebe nisu stvorene društvom ili marketingom. One su prisutne u samoj suštini ljudske biologije. Potreba je bazični biološki motiv. Potreba je nedostatak nečeg što se smatra neophodnim i korisnim. Korjeni potrebe su u fizičkoj i emocionalnoj tenziji i nezadovoljstvu i ispoljavaju se kroz verbalne komentare, kretanje, gestove i dr. aktivnosti. Preduzeća koja se u poslovanju rukovode zadovoljstvom korisnika fokusiraju potrebe potrošača. Potrošači, ustvari, nastoje da zadovolje potrebu , a ne samo da kupe poizvod i uslugu. S aspekta ekonomske teorije, sve potrebe koje se zadovoljavaju proizvodima i uslugama predstavljaju izvor, odnosno cilj privredna aktivnosti. Deo potrebe zadovoljavaju slobodna prirodna dobra koja nemaju ekonomski značaj. Ekonomska teroija istražuje taj odnos polazeći od paradigme prema kojoj su potrebe neograničene, a dobra ograničena. Iz te suprotnosti proizilazi situacije koje su predmet proučavanja mnogih naučnih disciplina, posebno ekonomskih. Imajući to u vidu, može se reći da su sveukupni ljudski napori usmjereni na usklađivanje potreba s jedne i mogućnosti njihovog adekvatnog zadovoljavanja, s druge strane. U analizi odnosa potreba i dobara za njihovo zadovoljenje, ne mogu se potrebe izjednačiti s tražnjom i potrošnjom. Svakoj tražnji i potrošnji predhodi nezadovolje a potreba koja se zadovoljava kupovinom i korištenjem određenog proizvoda i usluge. Nauka o potrebama je „hreiologija“ , i ona nastoji da interdisciplinarnim pistupom objasni fenomen ponašanja čovjeka. U klasičnoj ekonomskoj teroiji i teoriji koju je razvila austrijska psihološka ekonomska škola , koristi se prepostavka o hedonističkoj prirodi čovjeka. Empirijska istraživanja pokazuju da se potrošačke potrebe vrlo često zadovoljavaju na način koji kumulira raznovrsne užitke , od fizioloških i racionalnih, do krajnje iracionalnih i emocionalnih.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Milana97 26. februar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.