Odlomak

Fiskalna politika

Fiskalna politka je jedna od temeljnih segmenata ekonomske politike. Ekonomska politike određuje fiskalnoj politici ciljeve, a to znači i kriterije za ocjenu njezine učinkovitosti. Također, utvršujući mešuovisnost ciljeva i instrumenata teorija ekonomske politike objašnjava proces ostvarivanja ciljeva ekonomske politike, a dio tog procesa je i fiskalna politika.

Mjesto i uloga fiskalne politike u ekonomskoj politici
Ekonomska politika je disciplina koja izučava javno ekonomsko djelovanje. Ona istražuje proces u kojem se formiraju društvene preferencije, ostvaruje izbor instrumenata, donose vladine odluke i poduzimaju tekuće mjere.
Nositelji ekonomske politike su svi oni subjekti koji neposredno utječu na izbor i ostvarivanje ciljeva ekonomske politike. To su najčešće razna državna i kvazidržavna tijela ( središnje i lokalne vlade, središnja banka…). Među nositelje ekonomske politike spadaju i političke stranke, interesne skupine i razne međunarodne organizacije.
Osnovna obilježja nositelja ekonomske politike su:
1) definirani interes
2) sposobnost odlučivanja od općeg značenja za normalno odvijanje reprodukcije što izvire iz raspolaganja sredstvima, informacijama ili političkim ovlastima
3) akcijska sposobnost
4) određena samostalnost djelovanja

Temeljna karika u procesu formuliranja ekonomske politike je određivanje njezinih ciljeva. Ciljevi se mogu definirati kao željena buduća stanja, najčešće različita od sadašnjeg, ali koja se neće ostvariti sama od sebe kao rezultat autonomnog procesa ili promjene, već se mogu postići samo svrhovitom ljudskom akcijom. Ekonomska politika spram ciljeva se odnosi kao spram objekta svog djelovanja.
Cilj kao odluka izražava određeni interes njezinih odnositelja ili onih u čije ime oni odlučuju, da se ciljem uspostavlja odnos između nositelja odluke i nekog budućeg stanja i da cilj mora biti ostvariv.
Ciljevi moraju biti specificirani i mjerljivi ( kardinalno ili ordinalno ), te da je cilj moguće ostvariti u danim okolnostima i raspoloživim sredstvima, te ciljevi moraju biti multivarijantni i promjenjivi.—– Obilježja cilja
Cilj kao veza između sadašnjosti i budućnosti sadrži više dimenzija:
1) kognitivno – prognostičku
2) normativno – vrijednosnu
3) akcijsko – političku
Izbor ciljeva i određivanje njihovih prioriteta je prije svega rezultat poličkog procesa.
Dvije sastavnice cilja:
1) spoznajno – predikativna
2) akcijsko – politička
Ostvarenje bilo kojeg cilja ekonomske politke uvijek zahtijeva angažiranje određenih resursa, te kod procjene mogućnosti realizacije određenog koncepta ekonomske politike broj ciljeva ima znatnu ulogu. Što je broj ciljeva veći, mogućnost njihova potpunog ostvarenja je teža. Još važnije s obzirom na to može biti u kakvom međusobnom odnosu stoje ti ciljevi. S tog stajališta ciljevi se dijele na nezavisne, komplementarne i konfliktne. Relativno je mali broj ciljeva ekonomske politike koji su međusobno nezavisni. Mnogo češće oni stoje u određenom obliku međusobne sprege, bilo da su komplementarni ili konfliktni.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari