Odlomak

Fiskalni aspekti pridružvanja Bosne i Hercegovine  Evropskoj uniji

UVOD

Članstvo u Evropskoj uniji je nešto čemu teži većina zemalja koje još nisu uključene u proces integracije. Priključivanju se teži uglavnom zbog koristi koje članstvo sa sobom donosi. Države okupljene u EU povezuje posvećenost zajedničkim načelima:slobodi,miru, demokratiji, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda i poštovanju nacionalnih identiteta država članica.

Jedno od nezaobilaznih područja na koje Bosna i Hercegovina, između ostalog, treba obratiti pažnju u cilju približavanja Evropskoj uniji jeste i fiskalni sektor i njegovo prilagođavanje u procesu integrisanja u Evropsku uniju. Imajući u vidu implikacije koje na fiskalni sektor donosi članstvo u Evropskoj uniji, važno je istaći da pristupanje Evropskoj uniji povećava fiskalni pritisak na nacionalnu ekonomiju, bez obzira na princip kojim nove članice ne bi trebale imati neto doprinos u budžetu EU. Članstvo u Evropskoj uniji novim članicama nameće obavezu vođenja fiskalne politike u skladu sa određenim pravilima, koja se zasnivaju na harmonizaciji i koordinaciji putem Maastrichtskih kriterija konvergencije i Pakta o stabilnosti i rastu. Takođe, na nivou Evropske unije ne postoji jedinstvena fiskalna politika, ali postoji proces harmonizacije poreskih politika između zemalja članica Evropske unije.

U prvom poglavlju ovog rada u najkraćem je opisan nivo na kome se Bosna i Hercegovina nalazi na putu integracije u EU, te koji ciljevi su  realizovani po tom pitanju. Takođe je u najkraćem opisan novi instrument pretpristupne pomoći – IPA namjenjen zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima  za ulazak u EU. U okviru toga su navedeni njegovi osnovni prioriteti kao i iznos sredstava namjenjenih BiH.

Drugo poglavlje se odnosi na fiskalnu politiku Evropske unije, njene osnovne karakteristike i položaj te značaj poreske harmonizacije. Posebno je dat  akcenat na fiskalna pravila Evropske unije kojima je regulisan njen  fiskalni položaj, a to su Mastrihtski kriterijumi konvergencije i Pakt o stabilnosti i rastu, a naveden je i  njihov uticaj na buduće zemlje članice među kojima je i Bosna i Hercegovina.

U trećem poglavlju je opisana fiskalna politika Bosne i Hercegovine, njena državna struktura kao i poreski sistem BiH kroz poreske sisteme njenih  entiteta i distrikta.

Četvrto poglavlje se odnosi na fiskalne efekte pridruživanja BiH Evropskoj uniji na državni proračun. Ukazuje se na neke nove kategorije prihoda koje će biti posljedica transfera iz proračuna EU-a. S druge strane, svaka država članica Evropske unije ima pravo na korištenje sredstava iz proračuna Unije, ali i obvezu da uplaćuje u proračun, te su u okviru toga u najkraćem opisane i promjene u strukturi rashoda džavnog proračuna.

U petom poglavlju je detaljno elaborirano poređenje odnosno usklađenost poreskog sistema BiH sa standardima EU. Naime, pridruživanjem Evropskoj uniji doći će do značajnih promjena u prihodima državnog proračuna, gdje najveće učešće imaju porezi. Zbog toga je potrebno procijeniti stepen usklađenosti poreznog sistema BiH sa standardima EU, i na osnovu toga utvrditi gdje se mogu očekivati prihodi, odnosno, rashodi  u državnom proračunu. U okviru toga detaljno su analizirani indirektni porezi koje čine PDV, carine i akcize ( akcize na duvan, akcize na kafu, akcize na alkohol i alkoholna pića, akcize na  naftne derivate). Takođe su analizirani i direktni porezi, odnosno  porez na dobit i porez na dohodak.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari