Odlomak

Uvod

Inflacija je opšteprisutan fenomen, gotovo da ne postoji ni jedna savremena ekonomija koja nije zahvaćena ovom ekonomskom „bolešću“, kako su je neki autori nazvali. Ona ne može da se najavi, ne može da se predvidi gde će se pojaviti, ali postoje neke metode kojima se ona može držati na ili ispod određenog nivoa. Svaka savremena država beleži inflaciju, a naročito je karakteristična za period posle Drugog svetskog rata. U prvom delu će biti obkašnjen sam pojam inflacije, njeno poreklo, njene osnovne odrednice, karakteristike i što je najvažnije, njene vrste. Osnovni razlog za isticanje vrsta inflacije jeste taj što se tokom istorije neretko dešavalo da inflacija izmakne kontroli i da za sobom ne ostavi ništa. Reč je o hiperinflaciji, čiji smo i sami bili svedoci, a pored Jugoslavije, kao zemlje sa najvećom inflacijom ističu se Nemačka, koju ćemo detaljno opisati u nastavku teksta, Mađarska, Grčka i druge. Ono što je zajedničko za sve ove zemlje jeste bio ekstreman, rekordan nivo inflacije, a ona nosi i brojne političke i socijalne nemire. Hiperinflacija, kao tornado, ruši sve pred sobom i kao osnovna posledica inflacije nastaje potpuno nov monetarni sistem. Zbog toga se kao veoma važna oblast istraživanja ističu posledice hiperinflacije koje su veoma jake i razarajuće. Ali svakako nije moguće objasniti neki fenomen, pa ni ovaj, ukoliko nam nisu poznati politički i institucionalni uzročnici koji dovode do nastanka ovakvih pojava. Zbog toga jedan deo rada govori o tome i detaljno objašnjava i ulazi u suštinu uzročnika ove pojave. I na kraju, ali ne i najmanje važno, bilo je neophodno ispitati sve posledice hiperinflacije, ne samo ekonomske koje se odnose na enormni rast cena i pad kupovne moći novca, već i na brojne socijalne efekte kao što je, na primer, povećanje boja samoubistava u godinama kada je Nemačka bila zahvaćena hiperinflacijom. I, uprkos velikim naporima da se obuhvate sve posledice hiperinflacije, to je bilo nemoguće jer postoji mnogo onih koje se provlače i nakon mnogo godina i značajno degradiraju imidž cele države i njene nacionalne valute.

Poreklo i pojam inflacije

Inflacija je pojava koja je nastala jako davno, pa se kroz vreme provlačila mnogo puta. Inflacija se mnogo puta pojavila, a neka istraživanja pokazuju da se pojavila još u antičkom dobu, pa u Vizantiji i dalje kroz istoriju. U doba Napoleonovih osvajanja, a termin za inflatorne pojave koji se i dan-danas koristi prvi put je upotrebljen u Americi, u vreme Građanskog rata 1961-1965. godine.  Kada govorimo o pojmu inflacija, koji potiče od latinske reči inflatio koja znači nadimanje. To nije slučajno, zato što je i sama inflacija svojevrsno nadimanje privrede. Naime, praćena je opštim porastom cena, povećanjem novca u opticaju, a smanjenjem kupovne moći tog istog novca. Kako gotov novac gubi na svojoj vrednosti, tako celokupno stanovništvi hrli da ga se otarasi, tako  da se povećava brzina obrta, tj. skraćuje se vreme držanja gotovine.
Ako uzmemo u obzir značaj koji ova pojava ima, onda ne iznenađuje činjenica o velikom broju definicija koje su dali brojni autori, a koje se odnose na inflaciju. Postoji mnogo radova koji opisuju inflaciju, njene uzroke i posledice. Na primer, profesor Meichsner definiše inflaciju kao: „Ono povećanje novćanog opticaja koje ima kao posledicu opšteg nivoa cena.“
Dalje, možemo izdvojiti definiciju koju je dao Hamid Filipović, a koja glasi: „Inflacija je ekonomsko-finansijska pojava, izazvana poremećajima ravnoteže u faktorima proizvodnje, a kao njena posledica nastaje povećanje novčanog opticaja emisijom novčanica i kreditnog novca bez odgovarajućeg pokrića u metalu ili proizvodima, što ima za posledicu pad kupovne moći novca i skok cena, što se odražava na preraspodelu nacionalnog dohotka, na štetu siromašnijih, a u korist imućnijih društvenih klasa.“
Pored navedenih, postoji jako veliki broj definicija inflacije, ali ono što je za nas važno je da je osnova svake od ovih definicija ista – rast novca u opticaju smanjuje kupovnu moć, a sve to je praćeno opštim rastom cena. Pored toga, jako je teško izdvojiti striktnu definiciju inflacije baš zato što ona ne može biti posmatrana kao jedinstvena, izolovana pojava, već se posmatra kao pojava koja nastaje u okviru ekonomije, pored koje se javljaju i druge pojave koje mogu, a ne moraju obavezno biti posledica inflacije.
Kada govorimo o inflaciji. važno je da napomenemo da se nikada ne zna kada i gde će se pojaviti, odnosno da se može pojaviti svuda, u svako doba, može se pojaviti iznenada, na nju se ne može uticati. Dakle, ne može se sprečiti, ali, iako se javlja preko noći, postoje neki indikatori koji nam mogu nagovestiti njen dolazak jer su ti pokazatelji, u stvari, pokazatelji neravnoteže u privredi, a to su receflacija (istovremena pojava recsije i inflacije) koja nam govori o tome da postoji blagi ekonomski poremećaj. Druga pojava koja nagoveštava inflaciju je stagflacija (istovremena pojava stagnacije i inflacije), a ova pojava podrazumeva mirovanje privrede. Ovi podaci nam govore o tome da je inflacija relativno česta pojava, da se ne može iskoreniti i da su u opasnosti i male i velike zemlje i da inflacija ne bira ni vreme, ni mesto.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari