Odlomak

Uvod
Krizno stanje jugoslovenske privrede ispoljava se i u nedovoljnoj zaposlenosti kapaciteta, koja opstaje uporedo sa nezaposlenoš ću stanovništva. Odnos ostvarene prema mogućoj proizvodnji u industriji iznosio je 1979. godine 81%. Stepen koriš ćenja kapaciteta, meren tim pokazateljem, niži je u 1988. godini za š est procentnih poena. Na nedovoljno
koriš ćenje kapaciteta delovali su brojni ekonomski i neekonomski faktori: teš koće u plasmanu proizvoda usled male apsorpcione moći tržišta, zatvaranja pojedinih tržiš ta (pod uticajem političkih činilaca), neodgovarajućeg kvaliteta ili cene, problemi u snabdevanju repromaterijalom zbog smanjene mogućnosti uvoza ili kidanja poslovnih veza, slabosti u organizaciji proizvodnje i prometa i sl.
Teš koće jugoslovenske privrede vidljive su i u sferi ekonomskih odnosa s inostranstvom. Osamdesete godine su ispunjene brigom za održavanje spoljne likvidnosti zemlje. Zadatak je toliko važan, toliko i složen. Naviknuta decenijama na strana dodatna sredstva, privreda je prinuđ ena da se liš ava ovog izvora i otplaćuje ogromne anuitete stranim poveriocima. Stanje u spoljnoekonomskim odnosima, koje je karakterisalo Jugoslaviju krajem 1979. godine, bilo je izuzetno teš ko. U toj godini naš a zemlja je ostvarila enormno visok nivo trgovinskog i platnog deficita od 7,2, odnosno 3,7 milijardi dolara.
Za potpuniju ocenu postignutih rezultata u spoljnoekonomskim odnosima treba navesti da je naročito poboljš an trgovinski bilans, i to na konvertibilnom području. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom pokazivao je tendenciju rasta, pa je sa 48,5% koliko je iznosio 1979. godine, povećan na 89,9% u 1989 (prethodne godine je bio č ak i viš i – 96%). Ovako dobri
rezultati postignuti su ekspanzijom izvoza, ali i ogranič avanjem uvoza, š to je imalo nepovoljne implikacije na proizvodnju, a preko nje i na druge agregate (zaposlenost, potroš nju, investicije i sl.). U vreme krize usporeno je dalje zaduživanje Jugoslavije u inostranstvu. Od 1905. godine naš a zemlja je viš e otplatila dospelih obaveza prema konvertibilnom području nego š to je uzela novih kredita. Ako se u obračun uključe i plaćanja po osnovu kamate, neto odliv kapitala prisutan je od 1981. godine. Spisak ekonomskih problema koji obeležavaju krizu jugoslovenske privrede ovim ni izdaleka nije iscrpljen. Ipak, teš koće koje su pobrojane dovoljno govore o ozbiljnosti stanja u kome se već duži niz godina nalazi naš a privreda.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari