Odlomak

1.    Uvod
1.1 Predmet i polazišta istraživanja
Nazad kroz istoriju, pa i danas, moć se prožimala kao sastavni deo života. Uvek je bilo bitno ko poseduje moć, pa su se, na taj način, pojedinci izdvajali iz gomile i ostali upamćeni kao uticajni ljudi. To su, obično bili predstavnici vlasti, predsednici, ljudi velikog uticaja poput Cezara, Napoleona, Hitlera, ljudi koji su na ovaj ili onaj način pokazali svoju moć. Reč moć ima više značenja. Tako, u latinskom jeziku reč “potentia” znači moć ili sila, a ‘potestas’ vlada, vlast. Moć ima sledeća značenja: filozofsko, psihološko, lingvističko, teološko, sociološko, pravno  značenje.
Postoje različite definicije moći, od kojih izdvajamo sledeće:

1.    “sposobnost da vodimo računa o sopstvenim željama” (M.Korda)
2.    “verovatnoća da akter u društvenim odnosima bude u poziciji da iznese svoje sopstveno mišljenje, uprkos otporima” (M.Weber)
3.    “sposobnost ili kapacitet uticaja na ljude ili procese, najčešće putem kontrole resursa” (White I Bednar)
4.    “sposobnost osobe A da utiče na ponašanje osobe B, tako da se ona ponaša onako kako se inače ne bi ponašala” (Robbins)
5.    “mogućnost, potencijal da se na druge utiče u službi dobra ili zla..”(Blaine Lee)

Moć predstavlja sposobnost uticanja na druge ljude u smislu menjanja stava ili ponašanja pojedinaca ili grupa. Moć poseduju ne samo menadžeri već i stakeholderi (ključne interesne grupe).
Postoje dva krucijalna faktora koja utiču na to koliko će menadžer biti delotvoran u ulozi lidera, a to su vrsta i veličina moći koje ta individua poseduje. Neko ko ima vrlo malo moći ili ovlašćenja, ne može lako da zadobije poštovanje osobe ukoliko se ponaša autokratski.
U savremenim organizacijama uočava se više raznih vrsta moći. Ukoliko nekome date ovlašćenja, dali ste mu i pravo da tu moć koristi. Ta moć se može steći posedovanjem vlasti nad nečim što je  drugima potrebno ili što oni žele, odnosno zahvaljujući dobrim odnosima sa drugim ljudima. Kada govorimo o tome, možemo uočiti sledeće izvore moći u savremenim organizacijama, oni su: položaj, sredstva, stručnost, društveni položaj, delegiranost, ličnost, moć negativnog delovanja, nagrađivanje, prisila, informisanost.
Većina menadžera raspolaže sa moći koja proizilazi iz položaja. Oni poseduju vlast da se stvari urade drugačije. Vlast se određuje količinom moći koju neko poseduje, a ta moć može imati razne oblike. Postoji nekoliko vrsta:

1.    Moć koja se bazira na sredstvima podrazumeva da postoji kontrola nad novcem, ljudima, snabdevanjem i mašinama, onim sredstvima koja su organizacijama i ljudima u njima potrebna za obavljanje poslova.
2.    Za razliku od nje, moć koja je zasnovana na stručnosti najčešće proizilazi iz tehničkih znanja i znanja o procesu proizvodnje.
3.    Pored toga, imamo i moć koja proizilazi iz društvenog položaja i koja se zasniva na poznavanju i efikasnom obavljanju poslova zahvaljujući poznavanju određenih ljudi.
4.    Pored ove tri, imamo i moć koja proizilazi iz ličnosti. Ona se zasniva na ličnosti i ponašanju osobe, na njenoj inteligenciji, samopouzdanju, šarmu, dinamici, energiji, prijateljskom ophođenju…
5.    Takođe, jedna od neizostavnih vrsta moći je moć koja proizilazi iz informisanosti. To podrazumeva da je pristup određenim informacijama izvor moći. Informacija je jedna od nejvrednijih stvari, pa je onaj ko je poseduje u povoljnijem položaju na druge, jer ima moć u rukama.
6.    Imamo i moć koja se stiče dobijanjem ovlašćenja i proizilazi iz činjenice da nam je povereno da izvršimo zadatak npr. menadžera višeg ranga.  Što je ovlašćenje bitnije, ta osoba stiče vise poštovanja, pa i veći uticaj i moć.
7.    Nagrađivanje je takođe bitan pojam. Moć koja proizilazi iz nagrađivanja proizilazi iz prava da dajemo ili uskraćujemo nagrade.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari