Karteli

UVOD

Budući da je u današnjim uslovima cilj svakog poslovanja uvećanje profita i obezbeđenje kontrole nad što većim dijelom tržišta na kojima se preduzeće pojavljuje bilo kao kupac ili prodavac, postoje dva osnovna puta za postizanje ovog cilja.
Prvi je plasman kapitala u već postojeća ili nova preduzeća iste grane proizvoda tj. okrupnjavanje kapitala. Ovo je međutim, vrlo spor proces i nerijetko dosta rizičan poduhvat, pa se i vrlo rijetko koristi.
Drugi, daleko podesniji i efikasniji put, koji se najčešće koristi na međunarodnom tržištu, je postizanje makar i privremenih sporazuma sa zainteresovanim preduzećima. Jedan od oblika ovih sporazuma je kartel, koji ću ovim seminarskim radom nastojati da objasnim i predstavim u svoj njegovoj važnosti i značaju za savremeni svijet i tržišno poslovanje.

1. NASTANAK KARTELA

U uslovima nezadovoljavajućeg prosperiteta na tržištu, a posebno u periodu ekonomskih kriza, intezivno dolazi do koncentracije kapitala i iznalaženja raznih formi njegovog poslovanja. Naime, kapital nastoji na razne načine da proširi bazu svog uticaja i vlasti, a sve u cilju obezbjeđenja stabilnosti profita.
Na ovaj način dolazi do masovne pojave monopolskog kapitala u najvažnijim granama privrede savremenog kapitalizma koji ima veliki uticaj na poslovanje u međunarodnoj trgovini. Ove moćne monopolske organizacije često posjeduju i kontrolišu čitave grane privredne aktivnosti. Takođe određuju tržišne cijene za niz kategorija robe, koje su od njihovog interesa, kao i ostale uslove prodaje. Nije rijedak slučaj da ovi savezi već unaprijed zakupe upravo najvažnije i najkvalitetnije izvore sirovina, a tržišta njihove prodaje sporazumno podijele među svojim članicama.
Ovaj proces ekspanzije moći monopolskih organizacija dovodi u nezavidan položaj one koji nisu njima obuhvaćeni, tzv.“autsajdere“, tako da oni imaju velike teškoće u radu na tržištu, i to sve dok ne propadnu ili dok se ne priključe ovim organizacijama, ukoliko su one za to zainteresovane.
Zavisno od stepena povezanosti preduzeća članica, obima monopolske organizacije, poslovne orjentacije, grane djelatnosti i uticaja drugih faktora, koncentracija kapitalističkih preduzeća ima najrazličitije forme. Od najobičnijih povremenih ili trajnih sporazuma radi postizanja ciljeva na tržištu ili u proizvodnji, a u pogledu prodaje, raspodjele tržišta, razmjere pronalazaka i patenata, cijena pa do privrednih aglomeracija ogromnih po obimu i ekonomskoj moći, koje su čvrsto dirigovane sa jednog određenog mjesta.
Prema cilju i trajnosti poslovnih veza, kao i prema djelatnosti monopolskih organizacija, razlikujemo nekoliko njihovih savremenih formi. To su koncerni, karteli, trustovi, holding kompanije, sindikati, transnacionalne i multinacionalne kompanije i dr.