Odlomak

1.    UVOD

Nema sumnje da je korupcija učestala pojava i ne toliko senzacionalna kao što se to na prvi pogled čini. Ekonomska istorija je puna takvih primera, ali kakva je budućnost? Današnja sve izraženija konkurencija, učestalo isticanje efikasnosti i profitabilnosti, konsolidacija mnogih industrija, kao i  snažna potreba za opstankom na tržištu, dovodi u novije vreme do neetične i nelegalne poslovne prakse. Stoga se nameće potreba vidljive ruke državnih, odnosno međunarodnih institucija u obliku strožih zakona. Međutim, postavlja se otvoreno pitanje ko je u ovom trenutku kompetentan da donosi pravila? Ili bolje rečeno, ko je sudija sudijama?

 

 

 
2.    KORPORATIVNI SKANDALI

Najduži privredni bum ikada zabeležen u američkoj istoriji započeo je marta 1991 godine a završio se 10 godina kasnije, 2001 godine.Investicioni bum je prouzrokovan sve većim korišćenjem kompjutera i Interneta a posledica velikog investicionog buma je bila privredna ekspanzija  i berzanski bum.
Kraj Hladnog rata je pretvorio SAD u supersilu,čime je potvrđena pobeda tržišne ekonomije nad socijalizmom.U centru savremenog kapitalizma nalazila se Nova ekonomija, čiji su simbol bila preduzeća “tacka.com” koja su potpuno promenila način na koji su SAD  sklapale poslove; znatno su povećala ritam tehnološkog progresa i uticala da stope produktivnosti rada dostignu najviše nivoe u protekloj četvrtini veka.   Pojava Nove ekonomije je podrazumevala promenu sličnih karakteristika: centralna aktivnost privrede se pomerila sa proizvodnje proizvoda na proizvodnju ideja, kao posledice raspolaganja sve većom količinom informacija (podatak da industrija obuhvata negde oko 14% ukupne proizvodnje, dok u njoj radi jos manji procenat radne snage ) Pojava Nove Ekonomije je najavljivala kraj jednog ciklusa, u onoj meri u kojoj su nove informacione tehnologije omogućavale preduzećima da efikasnije kontrolišu svoj fiksni kapital.
Na kraju 20. veka, berza je registrovala istorijske maksimume. NASDAQ Indeks  je porastao od 500 poena u aprilu 1991. na 1000 u julu 1995, na 2000 u julu 1998. i na 5138 u martu 2000. Toliki rast berze je ojačao poverenje potrošača, što je prouzrokovalo značajno povećanje investicija i počelo je naduvavanje još jednog berzanskog mehura.Proces „kompjuterizacije „ je doveo do toga da pojedinci i kompanije počnu znatno da ulažu u kompanije koje se bave tehnologijom i telekomunikacijama (tzv.preduzeća „tacka.kom“).Vrednost akcija tih preduzeća je počela da raste.Izgledalo je kao da će poslovanje tih preduzeća neograničeno rasti, a za stvaranje takvog utiska su krivi sami falsifikovani finansijski izveštaji o uspešnosti poslovanja  takvih preduzeća.
U drugoj polovini 2000 godine berza je zabeležila rekordni pad. Tada se pokazalo da je veliki deo investicija koje su postojale u preduzeću “tacka.kom” potpuno nerentabilan i pogresan.
Posle berzanskog kraha, kada je vrednost akcija pala za nekih 8,5 milijardi dolara, oko 1/3 privatnih planova ulaganja za penzione fondove su naprosto nestala. Između jula 2000. godine i decembra 2001, SAD su prošle kroz najveći pad industrijske proizvodnje.     Za 12 meseci se izgubilo oko 2 miliona radnih mesta.Stopa nezaposlenosti je porasla sa 3,8% na 6% , a broj Amerikanaca koji živi ispod granice siromaštva uvećao za 1,3 miliona ljudi. Oko 1 400 000 Amerikanaca je ostalo bez zdravstvene zaštite.
SAD su tad prošle kroz seriju korporativnih skandala, to su računovodstveni skandali, političke i poslovne afere koje uključuju raznorazne prevare a posledica takvog poslovanja je bila propast mnogih velikih preduzeća.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari