Međunarodne financijske institucije

UVOD
U svom završnom radu imam zadatak da objasnim Međunarodne financijske institucije, njihovu suštinu, značaj, podjelu, te ću u svojoj daljoj prezentaciji pokušati da Vam objasnim sve ono što je sporno za međunarodne financijske institucije.
Krajem Drugog svjetskog rata mnoge zemlje su bile spremne da se uključe u razvoj međunarodne monetarne saradnje, čak i ako bi to ograničavalo njihovu slobodu u oblasti monetarne politike.
Uskoro se navršava 70 godina od istorijske Međunarodne monetarne i finansnijske konferencije u Bretton Woodsu. Tada su 44 zemlje osnovale MMF i Svjetsku banku koje predstavljaju institucionalne stožere svjetskih finansija. Finalni akt, kojim su utvrđeni članovi Sporazuma ove dvije institucije potpisan je na kraju konferencije, 22. jula 1944.godine.
U procesu globalizacije i sve veće liberalizacije svjetske ekonomije, formirane su međunarodne finansijske institucije, koje su predmet ovog rada.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka su nesumnjivo imale svoju ulogu da nadgledaju međunarodni monetarni sistem i olakšaju ekonomsku kooperaciju, a takođe, pokazale su i određenu fleksibilnost u adaptiranju brzim promjenama u međunarodnom ekonomskom okruženju.
Moj završni rad se sastoji iz tri dijela. U prvom dijelu ću čitaoce uvesti u suštinu i osnivanje Međunarodnih financijskih institucija, u drugom dijelu rada ću se baviti Međunarodnim monetarnim fondom, kao jedna od MFI, i u trećem dijelu rada ću se baviti drugom MFI- Svjetskom bankom. U trećem tematskom dijelu, čitatelji mogu dalje naći informacije o međunarodnim financijskim institucijama u kojima je BiH članica, kao i najvažnije informacije o njenim odnosima s navedenim institucijama.

1. MEĐUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
Međunarodne financijske institucije (MFI) predstavljaju izraz suradnje zemalja svijeta po pitanju međunarodnih financijskih odnosa. Međunarodni financijski odnosi, u suštini, predstavljaju financijsku stranu međunarodne trgovine. Iz tog razloga, međunarodni financijski sistem koji podrazumjeva pravila, propise i konvencije kojima se reguliraju financijski odnosi među zemljama, kao i MFI-je koji čine bitan element međunarodnog financijskog sistema/arhitekture, postoje s osnovnim ciljem – da se osigura slobodna (bez restrikcija) međunarodna trgovina i tokovi kapitala. Ostali ciljevi međunarodne financijske suradnje su vezani za uravnotežen rast svjetskog gospodarstva, što podrazumijeva povećanje zaposlenosti i životnog standarda, rast realnog dohotka i efikasno korištenje proizvodnih resursa.
Kada se govori o MFI, posebno iz kuta bilo koje središnje banke u svijetu, prva asocijacija je da se tu radi o dvije, svima poznate, institucije: Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci.
Osim globalnih MFI-ja, određene grupe zemalja surađuju u međunarodnim financijskim institucijma po principu srodnih interesa u regiji ili po principu specifične namjene institucija.
Zemlje članice navedene dvije vrste MFI-ja prilikom učlanjenja uplaćuju (ili polažu određene garancije da će uplatiti po pozivu) odgovarajući dio sredstava prema pravilima MFI-ja koja su definirana statutom ili drugim dokumentom kojim se definiraju osnovna prava i obveze cjelokupnog članstva. Uplaćena sredstva svih članica predstavljaju opće izvore sredstava (ili uplaćeni kapital) svake MFI. Na taj način uplaćena sredstva obično nisu dovoljna za financijsku pomoć koja je potrebna članicama, tako da MFI-je dopunske izvore sredstava osiguravaju povremenim pozivima za uplatu na osnovi donesenih odluka o povećanju općih izvora sredstava ili se zadužuju na financijskim tržištima emisijom vrijednosnih papira.
S obzirom na to da su (od 70-ih) četrdesetogodišnje razdoblje suvremenog međunarodnog financijskog sustava/arhitekture obilježila dva fenomena – globalizacija i krize, stvarali su se i drugi oblici međunarodne financijske suradnje, kao što su određene grupe zemalja koje funkcioniraju kao forumi, razne asocijacije ili komiteti.