Odlomak

UVOD

Somboled je otvoreno akcionarsko preduzeće, a kompanija Dukat d.d. je većinskivlasnik. Somboledova centrala se nalazi u Somboru. U celoj kompaniji radi preko 350 ljudi.U 2003. godini, Somboled je pronašao strateškog partnera u Dukatu, lideru na hrvatskom tržištu mlečnih proizvoda, koja se obavezala da u Somboled investira preko 26 miliona evra u narednih 5 godina. Zajedno smo zakoračili u novu eru, sa ciljem da obezbedimo sveže i ukusne mlečne proizvode koje zadovoljavaju potrebe modernog srpskog kupca.
Somboled je razvio sopstveni sistem otkupa i nabavke sirovog mleka. Danas otkupljujemo mleko od preko 2.200 proizvođača širom Srbije, najvećim delom iz Vojvodine. Naš sistem unapređenja domaće proizvodnje mleka, koji sprovodimo u saradnji sa kooperantima, uključuje stalnu edukaciju kao i finansijsko pomaganje kooperanata. Godišnji otkup mleka je 48 miliona litara (dnevni otkup je 130.000 l mleka u proseku).
Kao jedan od najinovativnijih proizvođača mlečnih proizvoda u Srbiji, Somboled prati trendove i potrebe svojih potrošača i ulaže u razvoj tehnologije, novih proizvoda i pakovanja. Zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima, Somboled pogoni mlečnih proizvoda danas su među najsavremenijim na Balkanu i ovom delu Evrope. Tako je u julu 2005. godine u rad puštena linija za punjenje mlečnih proizvoda u plastične boce, najsavremenija u zemlji. Nastavak kontinuiranih investicija u tehnologiju i proizvodnju predstavlja i nova linija za proizvodnju Somborske Fete u plastičnim posudama, koja je počela sa radom u avgustu 2006. godine.

1.1Istorijat kompanije

Istorija kompanije Somboled počinje davne 1934. godine i vezuje se za ime “Švajcarska sirana”, pod kojim je osnovana. Godinu dana nakon osnivanja, Mlekara “Švajcarska sirana” dobila je novog vlasnika, čuvenog poslodavca i veleposednika, Eugena Grabinskog, koji je velikim investiranjem u izgradnju novih pogona i topionice sira značajno proširio kapacitete ove mlekare. Za vreme Eugena Grabinskog, započet je proces ulaganja u otkup sirovog mleka i stvaranje ozbiljne sirovinske baze u Somboru i okolini, koja će u kasnijem periodu značajno uticati na dalji razvoj ove mlekare.1

Mleko sa salaša
Želeći da što više stimuliše proizvodnju i otkup mleka, Eugen Grabinski osnovao je otkupne stanice za preradu mleka u okolnim mestima u blizini Sombora: Stanišiću, Kljajićevu, Staparu, Sivcu, Crvenki, Deronjama… Tadašnji vlasnik Mlekare, Eugen Grabinski, započinje partnersku saradnju sa zainteresovanim seljacima sa okolnih salaša, koja se tada ogledala u kupovini krava i njihovoj otplati kroz redovnu isporuku mleka. Dnevno se tada od proizvođača sirovog mleka, bilo njihovom ličnom dostavom u mlekaru bilo organizovanim prevozom zaprežnim kolima i železnicom, u proseku otkupljivalo od 4.000 do 5.000 litara mleka.
Duga tradicija u proizvodnji sira
Proizvodni program, za ono vreme, bio je bogat i raznovrstan. Mlekara je, osim svežeg mleka, proizvodila razne vrste sireva i maslaca, a posebno se vodilo računa o kvalitetu i ambalaži proizvoda. Među poznatim sirevima, Mlekara je proizvodila Helgu, Veru i Somboski sir… Pored sireva, u asortimanu Mlekare nalazili su se i čajni maslac od svežeg pasterizovanog mleka, kao i brojni sirni specijaliteti, sa dodatkom začina poput paprike i bibera.
Gradska mlekara
Tokom Drugog Svetskog rata, Mlekara je privremeno prestala da radi a preradne otkupne stanice su se zatvorile. U istom periodu, tadašnji vlasnik Eugen Grabinski napustio je zemlju. Godine 1944. Upravu nad mlekarom preuzeo je grad Sombor. Mlekara se pripaja Zemljoradničkoj zadruzi i integriše u Narodno mlekarstvo Vojvodine, a 1951. godine se osamostaljuje u Gradsku mlekaru.

Nastanak imena “Somboled”
Dalji razvoj Gradske mlekare vezuje se za izgradnju novog pogona i prvu probnu proizvodnju sladoleda, 1968. godine. Somborska mlekara je u tadašnjoj SFRJ, pored zagrebačkog Leda, bila
jedina mlekara koja se opredelila za proizvodnju sladoleda. Na velikom konkursu “Večernjih novosti”, novoizgrađena fabrika dobila je ime “Somboled”, koje se održalo do današnjih dana.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari