Odlomak

POLITIKA INDIREKTNIH POREZA U BiH
Po svom društevenom uređenju Bosna i Hercegovina je kompleksna država, dva entita, distrikt, 10 kantona i 105 jedinica lokalne uprave (opština). Takvo strukturno uređenje je u mnogome određivalo ukupnu poresku politiku u post Dejtonskoj BiH. S tim u vezi neophodno je naglasiti da se o poreskoj politici na nivo države BiH do 2003. godine, ne može ni govoriti obzirom da su glavnu riječ u kreiranju poreske politike imali entitete i distrikt.

Imajući u vidu da je BiH zemlja u tranziciji i da ima izraženu potrebu za provođenjem reforme fiskalnog sistema, jer je postojeći bio neadekvatan i ne efikasan i nije kompatibilan sa rješenjima EU, bilo je neophodno stvoriti uslove da se reforma provede i na nivou BiH i na nivou entiteta, te da oba nivoa postignu saglasnost za provođenje te reforme.
Pridruživanje BiH EU, integracija u sve tokove globalne ekonomije, te s tim u vezi stupanje u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije ( WTO), takođe predstavlja važan dio vizije razvoja BiH u narednom srednjoročju.
Treba istaći da je ključnu ulogu u razvoju jedinstvenog poreznog tržišta u BiH tj. prvi potez imala međunardno zajednica te je još 2000 godine Vijeće za implementaciju mira, u Deklaraciji donesenoj u Briselu,u konteksu naglašavanja kritičnih ekonomskih reformi, zahtijevalo stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i omogućavanje rasta privatnog sektora te pozvalo organe vlasti BiH da nastave sa sveobuhvatnim reformama sistema oporezivanja i carina. U Komnikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira na nivou političkih direktora, 2002.godine, BiH se poziva da hitno donese ekonomske reforme, uključujući “ujedinjenje carinskog sistema, kako bi zaustavilo dupliciranje poslova i pronevjere i uvođenje PDV-a na državnom nivou kako bi se pojednostavio i učinio efikasnim sistem oporezivanja, te pomoglo u smanjenju cjelokupnih poreznih obaveza“.
Postupajući po navednim prijedlozima visoki predstavnik u BiH donosi Odluku o uspostavi Komisije za indirektnu poreznu politiku sa jasnim zadacima (principima) za reformu u oblasti carina i uvođenju poreza na dodatu vrijednost.
U skladu sa Ustavom BiH, Federacija BiH i Republika Srpska su se u 2003. godini složile da nadležnost u oblasti indirektnog oporezivanja povjere na državni nivo, nakon čega je, krajem 2003.godine, na nivou BiH usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja. Tim zakonom, odgovornosti koje se tiču razvoja politike i primjene indirektnih poreza (akciza, carina, poreza na promet, PDV-a) povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. Nakon ovogo možemo govoriti o poreskoj politici na nivo BiH.

 

 
II. POREZI

Pitanje suštine i osnovnih karakteristika poreza bilo je predmet definisanja čitavog niza autora koji su pokušavali da iznesu osnovne karakteristike ovog oblika prihoda. Definicije se u znatnoj mjeri razlikuju zavisno od perioda u kome su nastale.
Tako, u antičkoj Grčkoj i Rimu porez je tumačen kao davanje pokorenih pobjednicima i poreska obaveza se izjednačavala sa pojmom potčinjenosti.U feudalizmu, porez se tretira, na prvom mjestu kao dar, a zatim kao pomoć.
Novija shvatanja o suštini poreza kao oblika prihoda stavljaju akcenat na ekstra fiskalne zadatke u uslovima državnog intervencionizma. Porezi gube neutralan karakter i vrlo uspješno počinju da se primjenjuju u ostvarivanju vanfiskalnih ciljeva ( ekonomsko-političkih, socijalno-političkih i političkih).
Opšte karakteristike poreza kao oblika prihoda u savremenim uslovima ogledaju se u sljedećem:
• U osnovi poreza leži prinuda, što znači da su poreski obveznici dužni da plate poreze, a u protivnom – iznos poreza bit će naplaćen prinudnim putem.
• Porez predstavlja davanje bez direktne protunaknade. Međutim, iako nije riječ o direktnoj protunaknadi ne može se poreći da porezi, u principu, predstavljaju indirektnu protunaknadu, čija veličina uveliko zavisi od toga u kojoj mjeri široki slojevi naroda imaju uticaja na kreiranje politike javne vlasti.
• Porez predstavlja takav prihod kod koga nije unaprijed utvrđena svrha za koju će se koristiti, što znači da prilikom naplate poreza, država nije dužna da poreskom
obvezniku daje obavještenje u koju svrhu će se upotrijebiti prihodi koji potiču od poreza.
• Kao posebnu karakteristiku poreza moderne države treba navesti da se oni naplaćuju isključivo u novcu, a samo u izuzetnim slučajevima u naturi.
• Porezi u savremenim uslovima dobijaju sve značajnije mjesto pri ostvarenju
pojedinih ekonomsko-političkih i socijalno-političkih zadataka i ova orjentacija postaje sve izraženija.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Političke nauke

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari