Odlomak

UVOD

Osnovni problem u dosadašnjem izučavanju poreza i poreskog sistema je u tome što se u teoriji, uglavnom, odvojeno izučavaju porezi, i to institucionalno i instrumentalno, a slabo ili nikako povezani s realnim privrednim agregatima i fenomenima društveno-ekonomskog razvoja. Očito je da takvo izučavanje poreza nije moglo da se posmatra kao poreska politika, a upravo takvim izučavanjem su sve do nedavno bile opterećene javne finansije.
Poreska politika je dio ekokonomske i socijalne politike. Ona  obuhvata uskladjeno djelovanje državnih institucija kroz ubiranje javnih rashoda na raspodjelu, razmjenu, potrošnju i proizvodnju u odredjenom nacionalnom prostoru i vremenu, u skladu sa drustveno prihvatljivim ciljevima i zadacima. Poreska politika predstavlja jednu od važnih karakteristika suvereniteta jedne države i sastavni dio njene ukupne ekonomske politike.
Na našem području, subjekti poreske politike se javljaju od nivoa Republike do nivoa opština. Mjere poreske politike se oslanjaju na poreski sistem, pod kojim se podrazumijevaju sve vrste poreza, doprinosa i drugih davanja, koja čine javne prihoded sa jedne, i sve oblike javnih rashoda i propise, koji ih uređuju, sa druge strane. Mjeru poreske politike čini korišćenje pojedinog instrumenta u određeno vrijeme, da bi se ostvario jedan ili više ciljeva.
Korišćenje se sastoji u:

  •     promjeni (povećanju ili smanjenju) postojećeg poreza
  •     uvođenju novog poreza
  •     zamjeni jednog poreza s drugim, s tim da prihodi mogu ostati isti ili se, pak, mogu promijeniti.

Da bi se uspostavila koordinacija ovih instrumenata i realizovali ciljevi, koji su prioritetni, ekonomska politika, odnosno poreska politika treba da riješi  probleme unutrašnjeg zaostajanja, putem blagovremenog uočavanja poremećaja, zatim donošenjem odluka, odnosno određivanjem instrumenata i njihovom primjenom.
Zadatak ekonomske, odnosno poreske politike svodi se, u krajnjoj liniji, na iznalaženje najprikladnijih instrumenata uz pomoć kojih će se ostvariti formulisani ciljevi,
U praksi se, međutim, ovim povodom javljaju različite poteškoće.
U ekonomskoj, odnosno poreskoj politici, njena ostvarljivost ciljeva je delikatno pitanje, ukoliko se posmatra u vremenskom kontekstu. Ukoliko se previde efekti vremenskog zaostajanja, stvarni učinak ekonomske, odnosno poreske politike mogao bi da bude suprotan željenom.
Ograničenja ostvarljivosti ciljeva ekonomske, odnosno poreske politike proističu iz karakteristika vertikalne i horizontalne  koordinacija odluka nosilaca ekonomske, tj. poreske politke.
Pomenuta ograničenja mogućnosti realizacije ciljeva ekonomske, tj. poreske politike dovode do pojma efekata oporezivanja, pod kojima podrazumijevamo stvarnu promjenu, do koje dolazi u privrednom u životu, izazvanu korišćenjem instrumenata.
Svaka mjera poreske politike može imati više različitih efekata, koji upoređen s ciljem, može biti željen, djelimično željen ili nepoželjan.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari