Odlomak

Potrošački krediti u Republici Hrvatskoj

1. UVOD

Kreditiranje je postalo neizostavan dio ljudske svakodnevice. Stoga se u financijskim krugovima sve češće analizira kretanje kredita prema strukturama i oblicima te kretanje kamatnih stopa. Liberalizacija financijskoga tržišta u Hrvatskoj donijela je cijeli niz promjena, što se odrazilo i na kreditiranje. Zbog sve prisutnijega načina financiranja putem kredita u ovome radu analizirat će se potrošački krediti u Hrvatskoj.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja se odnosi na analizu kretanja potrošačkih kredita i kamatnih stopa jer navedena tematika nije adekvatno obrađena u postojećoj literaturi. Predmet istraživanja završnog rada je istražiti, analizirati i definirati potrošački kredit u Republici Hrvatskoj. Problem i predmet istraživanja se odnose na kredit kao objekt istraživanja.

1.2. Radna hipoteza

Temeljem analiziranja i sustavnog istraživanja potrošačkih kredita u Republici Hrvatskoj moguće je pobliže i opširnije objasniti njihovu važnost, temeljna obilježja, te primjenu u ekonomiji.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati temeljne značajke potrošačkog kredita i njegovu ulogu u bankarskom sustavu. Cilj istraživanja je analizirati i obrazložiti važnost potrošačkog kredita te njegovu primjenu u praksi.

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade ovog završnog rada, korištene su različite znanstvene metode. Postupak istraživanja temelji se na već poznatim spoznajama koje su objavljene u literaturi koja je korištena za izradu ovog rada. Tijekom izrade rada nastojalo se zadovoljiti osnovne značajke znanstvenih metoda: objektivnost, pouzdanost, preciznost i općenitost, dok je samoj izradi prethodilo prikupljanje podataka iz dostupne literature.
U istraživanju su korištene slijedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metode indukcije i dedukcije, metoda klasifikacije, metoda kompilacije i metoda deskripcije.

1.5. Struktura rada

Tematika ovog završnog rada je, uz uvod i zaključak, prezentirana u četiri zasebne cjeline koje jedna drugu međusobno povezuju i nadopunjuju. U Uvodu je postavljen predmet i svrha istraživanja rada, te znanstvene metode koje su korištene pri obradi zadane tematike i na samom kraju prikazana je i struktura završnog rada. Prvi dio donosi definiciju i značajke kredita. Obrađena je definicija kredita, kamatna stopa, vrste kredita te ugovor o kreditu. Drugi dio nosi naslov Definicija i značaj potrošačkog kredita. Objašnjena je definicija i značajke potrošačkog kredita, objašnjena je kamatna stopa te su navedene vrste kredita. Treći dio rada objašnjava potrošačke kredite kroz definiciju i značajke ovoga kredita, kretanje potrošačkih kredita i kamatnih stopa te je objašnjen ugovor o potrošačkom kreditu. Četvrti dio opisuje budućnost potrošačkih kredita u Republici Hrvatskoj. Posljednji dio, Zaključak, predstavlja sintezu čitavog rada.
2. DEFINICIJA I ZNAČAJ KREDITA

Kao i kod svakog posla, kreditiranje je sastavni dio posla koji se obavlja u poslovnim bankama širom svijeta i upravo kreditiranje je jedan od najvažnijih bankarskih segmenata poslovanja. Kredit je pravni i ekonomski proces u kojem se banka obvezuje dati korisniku kredita određena sredstva na određeno vrijeme gdje se korisnik obavezuje plaćati obaveze koje su ugovorene (kamatu) kao i dobiveni iznos vratiti na vrijeme, a koje je definirano ugovorom o kreditiranju. Upravo iz tog razloga je bitno upoznati se sa pojmovima, vrstama i rizicima kreditiranja.

2.1. Definicija kredita

Kredit (engl. credit, njem. Guthaben, Kredit, lat. creditum) predstavlja ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu – kamatu. Pojam obuhvaća profesionalne novčane bankovne kredite, pozajmljivanje imovine u bilo kojem obliku, dužničke vrijednosne papire – obveznice, note, blagajničke zapise, komercijalne zapise, nenovčane kredite u obliku akcepata, avala i sl. kreditna pisma, stand-by sporazume, „otvorene račune“, međusobne poslovne aranžmane poduzeća s prodajom robe, usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu, potrošačke kredite, izvoz robe s naplatom preko 60 (90) dana i sl.(Gorenc, 1997., str. 96.).
Odobravanje kredita, za razliku od primjerice od ulaganja u vrijednosne papire, uvijek predstavlja dvostrani, personalizirani odnos između banke i kreditnog dužnika, zahtijeva visokostručna znanja, složene ekspertize i stalno praćenje kredita. Krediti nose najviše prihoda, ali i najviše rizika. Propadanja banaka najčešće su povezana s lošim kreditnim politikama i lošim kreditnim portfeljem.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari