Odlomak

 
Uvod

Svetska ekonomija je suočena sa izazovom opadajućeg ekonomskog rasta koji je prvenstveno vezan za silazne ekonomske tendencije u moćnoj i globalno najuticajnijoj ekonomiji SAD. Ekonomski rast je počeo da opada i u zapadnoj Evropi u drugoj polovini 2000. godine prvenstveno zbog negativnog efekta na realni dohodak najnovijeg skoka cene nafte i odloženog uticaja restriktivne monetarne politike.
Sa dinamičnim zemljama u razvoju (koje su tek oporavljene od finansijskog udara u jugoistočnoj Aziji) i japanskom ekonomijom koja je već neko vreme uzaludno pokušava da se vrati na trendove stabilnog ekonomskog rasta, vrlo odlučne politike bazirane na saradnji ekonomski najmoćnijih zemalja postaju nužnost da bi se kriza ublažila i svela na najmanju moguću meru.
Ono što je pri sadašnjem pogoršanju svetke privredne situacije izvesno jeste da je još uvek prilično nejasno koliko će dugo trajati i koliko će biti teška, pogotovo imajući u vidu najnoviji talas terorističkih akcija na SAD sa neizbežnim posledicama i po svetsko ekonomsko stanje. Pad dolara i prve reakcije berzi u svetu to najbolje potvrđuju.
Međunarodni trasfer kapitala je upravo problematika koju ću obraditi u ovom diplomskom radu. Sama struktura rada je zamišljena kao trodelna gde je prvi deo ovo uvodno izlaganje, drugi deo glavna tema a treći deo sadrži zaključke koji slede iz glavnog dela.
Smatram da ću temu obraditi korektno i da će mi stečeno znanje korstiti u mom budućem radu.
1. Međunarodno kretanje kapitala
1.1. Trenutno stanje u svetskoj ekonomiji

Početkom 2001. godine realno je pobuđivala sumnju samo američka privreda. Razorni uticaj problema sa kojima se susreće se brzo proširio za šta postoje dva razloga. Jedan leži u činjenici da je došlo do sloma brojnih berzi koje su naškodile poverenju privrede i potrošača. Drugi je u okolnosti da SAD, u suštini, u druge zemlje prenose neke od svojih naglih padova privrednih investicija. Smatra se da je 40% privrednih investicija u SAD uvoznog porekla dok je 1992. godine taj procenat iznosio 25%. Na taj način, američki uvoz iznosi 6% domaćeg bruto proizvoda ostalog sveta što je dvostruko više nego 1990. godine.
Samo u razdoblju februar-april 2001. godine, američki uvoz IT opreme opao je po godišnjoj stopi za 50%, dok je krajem prošle godine imao stopu rasta od 20%. Pomenuti razvoj je posebno pogodio azijske proizvođače IT opreme. Tako je, primera radi, singapurska industrijska proizvodnja u odnosu na prošlu godinu opala za 16%. Sa druge strane, velika izvozna zavisnost nemačkih proizvođača kapitalnih dobara delom objašnjava zašto je ova nacionalna privreda ovakvim razvojem događaja jače pogođena nego privrede drugih zemalja Evrope. Podaci o kretanjima u spoljnoj trgovini navode mnoge analitičare da potcenjuju posledice američkog privrednog usporavanja na evropska preduzeća ali je evidentna činjenica da su prodaje američkih filijala evropskih MNC po vrednosti skoro četiri puta veće nego uvoz SAD iz Evrope. U suštini, deleći svoje privredne teškoće sa svetom, SAD su u poziciji da ublažavaju sopstvene unutrašnje posledice po radnu snagu i ličnu potrošnju. Ali, one zemlje koje su zahvaćene recesijom usled slabe američke tražnje za uzvrat manje kupuju u SAD i drugim zemljama čime umnožavaju i povećavaju početna nepovoljna dejstva stanja u kome su se našle. Prema teoretičarima tražnje, recesije nastaju usled propusta u tokovima potrošnje. Politika podsticanja potrošnje i budzetskih izdataka može ublažiti recesiju i donekle može da vrati privredu na trend rasta. Kako je sadašnja administracija SAD olakšala poreski teret obveznika za 38 milijardi dolara, postavlja se praktično pitanje koliko daleko se može ići u stimulaciji potrošnje da bi se prevazišle slabosti investicionih komponenti. Do ekstremne gornje granice reflacije ne bi trebalo ići, kako se ne bi izazvao novi bum na tržištu akcija ili eksplozija investicija u novu ekonomiju koje se privredno ne mogu podržati. Isto tako, treba imati u vidu da su američki potrošači, pre nego što je počeo ekonomski pad američke privrede, pokazivali veliku sklonost ka zaduživanju ali u isto vreme pokazana je i niska stopa štednje. Pored toga, privatni sektor u Americi pokreće istorijski najveći deficit koji je finansiran zajmovima u inostranstvu i koji se, za uzvrat, odražava u rekordnom bilansu tekućih transakcija. Što se tiče ZUR, valja imati u vidu da su mnoge azijske ekonomije ušle sa velikom neizvesnošću u 2001. godinu i pored relativno dobrih rezultata ostvarenih u 2000. godini. Tome posebno doprinose već pomenuta dva faktora: slabljenje uvozne tražnje u SAD (na čije tržište su ove ekonomije uglavnom orijentisane – od 7% GDP koji tako stvara Republika Koreja do 20% u slučaju Malezije) ali i opadanje cena poluprovodnika kao važnog izvoznog proizvoda ovih ekonomija. Kao neminovni rezultat ovakvih kretanja javljaju se sada pogoršani odnosi razmene (terms of trade) kao i niži izvozni prihodi. Mogućnost da ove zemlje kroz intenziviranje aktivnosti u intraregionalnoj trgovini nadomeste izgubljene izvozne šanse na američkom tržištu nije velika, posebno imajući u vidu stagnantne

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 43 stranica
  • Osnovi Ekonomije Jasmina Smigic Miladinovic
  • Školska godina: Jasmina Smigic Miladinovic
  • Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
  • Srbija,  Aleksinac,  Visoka ekonomska škola strukovnih studija u Peći sa privremenim sedištem u Leposaviću  

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari