Odlomak

Uvod

U svjetskom okruženju golemih tehničkih i tehnoloških promjena koje su esencijalno mijenjale uvjete u kojima živi čovječanstvo i u kojima se razvija turizam, ali i u krilu razvijanja i rasta samog turističkog posredovanja, nezaustavljivo su se razvijali procesi koji su vodili omasovljenju organiziranih turističkih putovanja, a time i omasovljenju ukupne pojave turizma. Tu, na žalost, nije vrijedilo Naisbittovo pravilo „small is beautiful“, važan dio prihvatljivih stajališta poznatog svjetskog publicista, već suprotno tome, uspjeh je garantirao samo veliki poslovni organizam. A takav je bio organizator putovanja, turoperator, koji je marginalizirajući sve ostale posredničke poslove, gradio vlastiti poslovni imperij prodajući na svjetskom turističkom tržištu do tada nezapamćene količine organiziranih turističkih putovanja, turističkih aranžmana. Zanimljivo je da je turoperator u temelje svoje poslovne filozofije ugradio ista ona gledišta na kojima je 40-ih godina devetnaestog stoljeća Thomas Cook izgradio svoju putničku agenciju, orijentacijom na segmente slabije kupovne moći jer oni čine veliku većinu suvremene svjetske populacije!
Turoperator (engl. tour operator; wholesale tour operator, tour wholesaler, wholesaler, packager, njem. Reiseveranstalter) je gospodarski subjekt koji objedinjavajući usluge različitih ponuđača kreira i organizira paušalna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce, te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda. Turoperator kao trgovac/organizator putovanja na veliko kupuje u svoje ime i za svoj račun usluge različitih nositelja, te ih međusobno sastavlja i kombinira kreirajući jedinstven proizvod koji prodaje na tržištu nepoznatim kupcima u paušalnoj cijeni, gotovo u pravilu neizravnim putem, koristeći pri tome najčešće tuđu prodajnu mrežu. U obavljanju tog posla turoperatoru u cjelosti pripada zarada, odnosno on snosi riziki za mogući gubitak.
U praksi se mogu susresti različiti pojavni oblici tih turoperatora, a mogu se grupirati barem prema tim osnovnim kriterijima:
a) prema sadržaju proizvoda (specijalisti za ponudu aktivnosti na odmoru; npr. hobi-aktivnosti kao glavni sadržaj),
b) primjenjujući geografski kriterij (npr. specijalisti za određenu turističku destinaciju),
c) prema sociodemografskom kriteriju (npr. specijalisti za određene dobne skupine i sl.).

1. Turoperator

Ako je turistička agencija u svom osnovnom, tj.klasičnom, obliku i po svom osnovnom sadržaju rada zapravo „trgovac na malo“ u turizmu, onda se za turoperatora može reći da je organizacija koja se na turističkom tržištu postavlja kao „trgovac na veliko“. Prema tome, turoperator predstavlja naziv za jednu vrstu turističkih agencija kod kojih prevladava tzv.organizatorska funkcija. Predmet poslovanja turoperatora su prije svega turistički aranžmani, a to znači organiziranje, prodaja i izvršenje turističkih aranžmana. Iako se iz te definicije još ne vidi razlika između turoperatora i klasične agencije, razlika je u načinu na koji turoperator obavlja iste poslove koje obavlja i klasična turistička agencija. Prije nego što objasnimo taj način, navest ćemo definiciju turoperatora kako je prihvaća jedno od najvećih turističkih tržišta svijeta – američko tržište.
„Turoperator je kompanija koja kreira i plasira na tržištu „inclusive ture“, a obavlja turističke usluge i pojavljuje se kao subkontraktor u njihovom izvršenju“. S obzirom na to da se radi o organizaciji stvaranja i izvršenja aranžmana na veliko, to je dalo i ideju za njihov naziv. „Turoperator je nesumnjivo proizvođač posebnog turističkog proizvoda“ mišljenje je engleskih teoretičara Burkarta i Medlika. Oni nastanak turoperatora vezuju uz korištenje čarterskih letova u turističkim aranžmanima. Godine 1950. engleska agencija „Horizon“ je prvi put u unaprijed programiranom aranžmanu, koristila zrakoplovni čarterski prevoz. U SR Njemačkoj prvi aranžman s čarterskim prevozom organizirala je 1955. godine agencija „Dr. Tigges – Fahrten“. Ideja je bila vrlo jednostavna: primjenom (snižene) čarterske cijene sniziti ukupnu cijenu pojedinog aranžmana, i tako aranžman približiti većem broju potencijalnih korisnika.
I obratno, velik broj korisnika (putnika) povećat će prosječnu iskorištenost zrakoplova, i tako avionskoj kompaniji omogućiti da ponudi tržišnu nižu cijenu prevoza. Ta se ideja ne iscrpljuje samo u korištenju čarterskog prevoza u agencijskom aranžmanu, nego općenito u primjeni specijalnih sniženja tarifa na linijskom prevozu, čime se postižu oba efekta.
Ipak treba reći da su turoperatori zadržali svoj posrednički položaj na tržištu, bez obzira na to što su tu svoju funkciju „oplemenili“ i vlastitim dodatnim radom, koji ima sve karakteristike kreativnog rada, i ulogom koju su tako stekli na međunarodnom turističkom tržištu.
Iako turoperatori nastupaju na tržištu kao svojevrsni „ turistički“ proidvođači, ekonomska bit njihova odnosa prema stvarnim i osnovnim nositeljima, odnosno davateljima usluga, ostala je posredništvo. Takav stav ne može promijeniti ni činjenica da veliki svjetski turoperatori postaju danas vlasnici hotelskih lanaca, zrakoplovnih kompanija, čarterskih kompanija, brodarskih preduzeća itd. No i tada karakter rada takvih hotelskih lanaca ili zrakoplovnih prevoznika ni po čemu ne gubi svoje ekonomske odlike. Najmanje se one pretvaraju u neke nove ili izmijenjene ekonomske uvjete ili obilježja, a ne prenose se na nekoga drugog (u ovom slučaju na turoperatora). „Turoperatori su istovremeno organizatori, proizvođači i nositelji kompletnih programa“, cjelovitih turističkih proizvoda, u kojima nude turističkom tržištu stotine i hiljade turističkih destinacija širom svijeta.
Da bi to mogli, oni se prvo na tržištu pojavljuju kao kupci na veliko, prije svega ugostiteljskih, hotelskih i prevozničkih kapaciteta, a zatim i drugih usluga potrebnih da se zadovolje turističke potrebe, odnosno da se organizira turistički aranžman.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari