Odlomak

UVOD

Magnetizam je svojstvo tijela da privlači željezo i neke druge metale i njihove legure. To svojstvo mogu steći svi predmeti od željeza i čelika pogotovo ako se čelik legira sa plemenitim metalima kao što su kobalt, mangan i nikal itd. Svi predmeti koji posjeduju magnetska svojstva zovu se zajedničkim imenom magneti.
Magneti mogu biti prirodni ili umjetni. Prirodni magneti se nalaze u prirodi kao tzv. samorodno željezo. To svojstvo imaju i razni željezni oksidi npr. magnet Fe3O4.
Umjetni magneti su oni koje proizvodimo na umjetan način, bilo direktnim dodirom sa drugim mangetom bilo pomoću električne struje. Za praktične potrebe dolaze u obzir jedino umjetni magneti jer ih možemo izrađivati po želji u onom obliku i s onim magnetskim svojstvima kako nam to u pojedinim slučajevima najbolje odgovara. Sve one materijale koji mogu uz primjenu prikladnog postupka steći magnetska svojstva nazivamo zajedničkim imenom feromagnetskim materijalima.
Ako magnet bilo kakvog oblika pospemo željeznom piljevinom, ili ga uronimo u nju pa ga nakon toga istresemo, opaziti ćemo da će glavnom sva željezna piljevina sa središnjeg dijela magneta spasti, dok će se na njegovim krajevima obilno zadržati. Krajevi magneta koji pokazuju najjača magnetska svojstva, nazivaju se magnetski polovi. Središnji dio magneta koji su izvedeni u obliku štapa indentičan s njihovom poprečnom osi i u kojem magnet ne pokazuje nikakva svojstva, zove se neutralna os magneta.

Slika1.Prikaz magnetskih osobina pomoću željezne piljevine; a)jednog štapnog magneta i b) kombinacije dva štapna magneta okrenuti jedan prema drugom jednim istoimenim i drugi put raznoimenim magnetnim polovima
Ako štapni magnet učvrstimokoncemilitankom špagomokoneutralneosii o njugaobjesimo, on će se uvijekpostaviti u isti, tačno određeni, položaj s obziromnapolovezemlje . To pokazuje da je inaša zemljaogroman magnet, čiji se južni pol nalaziblizusjevernoggeografskogpola, a sjevernimagnetski pol u blizinijužnog geografskogpolazemlje. Onajkrajmagnetakoji se okrenepremasjevernomnazvanjužni pol S. Općenito se može reči da svaki magnet imadvapola, jedansjeverni N ijedanjužni S pol.

Privlačno djelovanje između magnetskih polova zemlje i magneta je korišteno još odavno za orjentaciju u pomorstvu pomoću kompasa (busola ili magnetska igla).Isto djelovanje možemo uočiti i između bilo koja dva magneta. Na slici je prikazano to djelovanje između štapnog magneta i magnetske igle. Vidimo da se istoimeni polovi mangeta odbijaju, a raznoimeni privlače. Zbog djelovanja sile između polova, po analogiji sa električnim nabojima, bili su uvedeni i mangetski naboji. Kasnije otkrića su pokazala da se ne mogu magnetski polovi izdvojiti i da ne postoji magnetski naboj, već da su magnetske pojave posljedica gibanja električnog naboja (struja) . Prostoru u kome se manifestiraju magnetske pojave pripisuje se postojanje magnetskog polja. Veličina koja karakterizira magnetsko polje u nekoj tački zove se jakost magnetskog polja H. Postojanje magnetskog polja u bilo kojoj tački prostora oko magneta možemo ustanoviti pomoću magnetske igle. Slično kao kod električnog polja i ovdje se koristimo magnetskim silnicama za slikovito prikazivanje oblika, smjera i jakosti magnetskog polja u pojedinim tačkama prostora.
Magnetske silnice su uvijek okomite na površinu iz koje izlaze odnosno u koju ulaze. Svaka silnica magnetskog polja je zatvorena sama u sebe pa kažemo da ona nema ni početka ni kraja.
Da bi smjer magnetskog polja bio u svakoj njegovoj tački jednoznačno određen dogovoreno je da se kao smjer magnetskog polja smatra onaj u kojemu bi se gibao slobodni sjeverni pol od površine sjevernog do površine južnog pola magneta. Zato zamišljamo da silnice polja izlaze iz sjevernog pola, a ulaze u magnet na južni pol. Teoretski se svako magnetsko polje proteže u beskonačnot, bez obzira da li je magnet velik ili malen, jak ili slab.
Ipak, u praksi smatramo da postoji magnetsko polje samo u onom prostoru oko magneta unutar kojeg se može osjetiti njegovo djelovanje na druge feromagnetske materijale

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Elektrotehnika

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari