Odlomak

UVOD
U zaštiti bilja dominiraju hemijske mere borbe, odnosno
korišćenje hemijskih sredstava ili pesticida. Kao
sintetisana jedinjenja, pesticidi su različitog hemijskog
sastava, toksikoloških osobina, perzistentnosti i potencijalni
su zagađivači životne sredine. Međuprodukti degradacije
često su perzistentniji od polaznog jedinjenja,
ostaju duže vreme u zemljištu ili vodi (podzemne vode),
što može da ima posledice i za naredne biljke u plodoredu
(Đorđević, 2008).
Saznanja o riziku pri primeni (Šovljanski i sar., 2004,
2004a; Inđić i sar., 2006) nekih insekticida i fungicida
po rukovaoca, potrošača, životnu sredinu, neuspeh pri
rešavanju nekih oboljenja podzemnih i nadzemnih organa
biljaka, brza pojava rezistentnih jedinki u populaciji
nekih štetnih vrsta, zabrana primene sintetskih pesticida
u vreme zrenja i berbe (naročito u zaštićenom

prostoru), dovela su do povećanja interesa i javnosti i
struke za uvođenje alternativnih mera u zaštitu bilja,
gde zasluženo mesto nalaze kako biološki preparati tako
i druge nepesticidne mere.
Stvaranje nepovoljnih uslova za razvoj bolesti primenom
agrotehničkih mera, primena bioloških produkata
i antagonističkih organizama, superparazita, ili predatora,
uvođenje kompetitorskih vrsta pojedinačno, ili
integrisano sa manje rizičnim pesticidima, su tehnologije
zaštite kojima se danas teži (Klokočar-Šmit i sar.,
2006; Grgić, 2009).
Biopesticidi podrazumevaju primenu korisnih mikroorganizama
ili produkata njihovog metabolizma,
zatim primenu biljnih ekstrakata i eteričnih ulja u za-
štiti bilja, odnosno oni su alternativa hemijskim, sintetičkim
jedinjenjima. Produkti metabolizma pomenutih
mikroorganizama su toksini, kristali, spore i antibiotici,
koji štite biljke delujući antagonistički na prouzrokova-
če bolesti, štetne insekte, nematode i korove, pri čemu
su bezopasni za ljude i ekološki bezbedni. Takođe, korisni
mikroorganizmi produkuju i vitamine, enzime i
biljne hormone koji mogu delovati na imuni sistem biljaka,
povećavajući njihovu otpornost.
U svetu je veliki broj zemalja i stručnjaka uključen u
ovu oblast istraživanja, kako u edukaciju, tako i u komercijalizaciju
biopesticida. Danas je u svetu prema podacima
Đorđevića (2008), registrovano 185 biopesticidnih
preparata, od kojih su 72 aktivne materije bakterije,
47 gljive, 40 entomopatogene nematode, 24 virusi
i dve protozoe. Primenjuju se na različitim biljnim vrstama
– povrću, voću, žitaricama, krmnom bilju i drugim
gajenim vrstama. Podela biopesticida izvršena je
prema vrsti organizama koje suzbijaju, na: bioinsekticide,
biofungicide, bioherbicide i druge, ili se mogu razvrstati
prema grupama živih organizama (gljive, virusi,
bakterije, nematode), koji su u funkciji aktivne materije
biopreparata. Kako navodi Rekanović (2009), u svetu
su vrlo značajna istraživanja usmerena u pravcu biološ-
kog suzbijanja Phytophtora infestans koja se uglavnom
zasnivaju na primeni bakterija Bacillus subtilis, B. pumilus,
Lactobacillus plantarum i gljiva Mucor spinosus,
Pythiuum oligandrum i Trichoderma harzianum koje
ispoljavaju antagonističko delovanje.
Postoji veći broj bioloških agenasa za zaštitu bilja koji
su dostupni na tržištu. Kako navodi Lainsbury (2009),
trenutno u Ujedinjenom Kraljevstvu registrovani biofungicidi
su na bazi tri aktivne materije: Coniothyrium
minitans, Candida oleophila i Peniophora gigantea. U
susednoj Mađarskoj biofungicidi su na bazi C. minitans,
Streptomyces griseoviridis i Trichoderma harzianum
(Ocsko i sar., 2008). U Hrvatskoj je registrovano
više biofungicidnih preparata na bazi T. harzianum
(Trichodex WP) i Aerobasidium pullulans (Blossom protect,
Boni protect i Botector) (Maceljski, 2005; Lučić,
2009). Kod nas su registrovana dva, na bazi Bacillus
subtilis (F-Stop) i Pythium oligandrum (Polyversum)
(Sekulić i Savčić-Petrić, 2009). Međutim, našim proizvođačima
se nudi i biofungicid na bazi Trichoderma
asperellum (Trifender), namenjen za dezinfekciju supstrata
u rasadnicima, plastenicima i staklenicima radi
suzbijanja fitopatogenih vrsta iz rodova Pythium,
Phytophtora, Rhizoctonia, Vertici

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Biologija

Više u Farmacija

Više u Naučni radovi

Više u Skripte

Komentari