Butna kost (femur)
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Naučni radovi, Skripte, Biologija, Farmacija, Poljoprivreda/Šumarstvo
Objavio Glowacky 24. februar 2016. Prijavi dokument
UVOD
U zaštiti bilja dominiraju hemijske mere borbe, odnosno
korišćenje hemijskih sredstava ili pesticida. Kao
sintetisana jedinjenja, pesticidi su različitog hemijskog
sastava, toksikoloških osobina, perzistentnosti i potencijalni
su zagađivači životne sredine. Međuprodukti degradacije
često su perzistentniji od polaznog jedinjenja,
ostaju duže vreme u zemljištu ili vodi (podzemne vode),
što može da ima posledice i za naredne biljke u plodoredu
(Đorđević, 2008).
Saznanja o riziku pri primeni (Šovljanski i sar., 2004,
2004a; Inđić i sar., 2006) nekih insekticida i fungicida
po rukovaoca, potrošača, životnu sredinu, neuspeh pri
rešavanju nekih oboljenja podzemnih i nadzemnih organa
biljaka, brza pojava rezistentnih jedinki u populaciji
nekih štetnih vrsta, zabrana primene sintetskih pesticida
u vreme zrenja i berbe (naročito u zaštićenom
prostoru), dovela su do povećanja interesa i javnosti i
struke za uvođenje alternativnih mera u zaštitu bilja,
gde zasluženo mesto nalaze kako biološki preparati tako
i druge nepesticidne mere.
Stvaranje nepovoljnih uslova za razvoj bolesti primenom
agrotehničkih mera, primena bioloških produkata
i antagonističkih organizama, superparazita, ili predatora,
uvođenje kompetitorskih vrsta pojedinačno, ili
integrisano sa manje rizičnim pesticidima, su tehnologije
zaštite kojima se danas teži (Klokočar-Šmit i sar.,
2006; Grgić, 2009).
Biopesticidi podrazumevaju primenu korisnih mikroorganizama
ili produkata njihovog metabolizma,
zatim primenu biljnih ekstrakata i eteričnih ulja u za-
štiti bilja, odnosno oni su alternativa hemijskim, sintetičkim
jedinjenjima. Produkti metabolizma pomenutih
mikroorganizama su toksini, kristali, spore i antibiotici,
koji štite biljke delujući antagonistički na prouzrokova-
če bolesti, štetne insekte, nematode i korove, pri čemu
su bezopasni za ljude i ekološki bezbedni. Takođe, korisni
mikroorganizmi produkuju i vitamine, enzime i
biljne hormone koji mogu delovati na imuni sistem biljaka,
povećavajući njihovu otpornost.
U svetu je veliki broj zemalja i stručnjaka uključen u
ovu oblast istraživanja, kako u edukaciju, tako i u komercijalizaciju
biopesticida. Danas je u svetu prema podacima
Đorđevića (2008), registrovano 185 biopesticidnih
preparata, od kojih su 72 aktivne materije bakterije,
47 gljive, 40 entomopatogene nematode, 24 virusi
i dve protozoe. Primenjuju se na različitim biljnim vrstama
– povrću, voću, žitaricama, krmnom bilju i drugim
gajenim vrstama. Podela biopesticida izvršena je
prema vrsti organizama koje suzbijaju, na: bioinsekticide,
biofungicide, bioherbicide i druge, ili se mogu razvrstati
prema grupama živih organizama (gljive, virusi,
bakterije, nematode), koji su u funkciji aktivne materije
biopreparata. Kako navodi Rekanović (2009), u svetu
su vrlo značajna istraživanja usmerena u pravcu biološ-
kog suzbijanja Phytophtora infestans koja se uglavnom
zasnivaju na primeni bakterija Bacillus subtilis, B. pumilus,
Lactobacillus plantarum i gljiva Mucor spinosus,
Pythiuum oligandrum i Trichoderma harzianum koje
ispoljavaju antagonističko delovanje.
Postoji veći broj bioloških agenasa za zaštitu bilja koji
su dostupni na tržištu. Kako navodi Lainsbury (2009),
trenutno u Ujedinjenom Kraljevstvu registrovani biofungicidi
su na bazi tri aktivne materije: Coniothyrium
minitans, Candida oleophila i Peniophora gigantea. U
susednoj Mađarskoj biofungicidi su na bazi C. minitans,
Streptomyces griseoviridis i Trichoderma harzianum
(Ocsko i sar., 2008). U Hrvatskoj je registrovano
više biofungicidnih preparata na bazi T. harzianum
(Trichodex WP) i Aerobasidium pullulans (Blossom protect,
Boni protect i Botector) (Maceljski, 2005; Lučić,
2009). Kod nas su registrovana dva, na bazi Bacillus
subtilis (F-Stop) i Pythium oligandrum (Polyversum)
(Sekulić i Savčić-Petrić, 2009). Međutim, našim proizvođačima
se nudi i biofungicid na bazi Trichoderma
asperellum (Trifender), namenjen za dezinfekciju supstrata
u rasadnicima, plastenicima i staklenicima radi
suzbijanja fitopatogenih vrsta iz rodova Pythium,
Phytophtora, Rhizoctonia, Vertici
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio dzasmina 25. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio DJ Hydron 26. februar 2024.
Objavio Wvv 05. decembar 2023.
Objavio milicab 02. oktobar 2023.
Objavio mvadapt 28. jun 2023.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.