Filozofija – Heraklit

Filozofija – Heraklit

„Suprotni elementi tvore sklad. Od onih elemenata koji su suprotnosti, stvorit će se najljepša harmonija.“

Heraklit

Naširoko je poznato da se suprotnosti privlače, ali ne i zašto se to događa. Svijet nije nešto nepromjenjivo što bi za svagda bilo gotovo već se neprekidno mijenja. Sve postaje i nestaje iz čega možemo utvrditi da je samo promjena nešto postojano. Zbog mijenjanja svugdje ima suprotnosti. Svaka stvar u sebi nosi svoju suprotnost i sve je puno suprotnosti koje se slažu i stvaraju sklad. Ta se promjena događa kroz neprestanu borbu suprotnosti, ali iz te borbe ne nastaje kaos, nego harmonija.
O skladu Heraklit navodi „I priroda teži za suprotnim, i od toga tvori sklad, ne od jednakog“. U razmatranju prirode, vidimo da sve biva sastavljanjem rastavljenog i rastavljanjem sastavljenog, skladom rasklada i raskladom sklada. Što dovodi do harmonije koja je rezultat križanja nekog rezultata ili pak posljedica intrakozmičkih snaga koje se bore jedna sa drugom. I u tome leži načelo ujedinjenog dvojstva te prijateljstva suprotnosti. Tako je i muški spol priroda suprotstavila sa ženskim. Kao što u fizici znamo da se suprotni polovi privlače, isto tako, to znamo i iz romantičnih odnosa jer priroda ima tendenciju ujedinjenja, tj. jedinstva.  Te dvije kreativne sile su u stalnoj interakciji, težeći međusobnom skladu i ravnoteži. Stoga nam uvijek  imponiraju osobe koje imaju ono što mi nemamo, a želimo pa se osjećamo njima privučeni, kao da nas upotpunjuju. Međutim, ne mora nužno biti tako jer je poznato da je najvažniji sastojak dobre veze prijateljstvo, a ono je temeljeno na podudarnosti. Svako je biće u samome sebi borba i harmonija suprotnosti. U svakome biću odigrava se ta borba i harmonija suprotnosti te on postoji po tome. Kada ne bi bilo te harmonije i borbe ne bi bilo ni čovjeka. Taj postupak se primjenjuje na sve događaje i predmete i smatra se da sve što postoji u svijetu, postoji uzajamnim utjecajem suprotnosti.