Odlomak

UVOD
Filozofsko istraživanje Imanuela Kanta donelo je preokret ne samo u
celokupnom dotadašnjem razmatranju filozofskih stanovišta, već i u samom pogledu na
čoveka kao umno biće. Čovek se pretežno posmatrao kao jedinka i deo prirode, dok se
njegovo saznanje i delovanje posmatralo u odnosu na spoljašnjost njegovog uma. Međutim,
sa Kantom, predmet istraživanja postaje upravo čovekov um i to na način da je um
krucijalan za zasnivanje svih ostalih pojmova, kako u sferi teorije, saznanja, nauke, tako
i u sferi etike i svih ljudskih delatnosti.
Kantova etika pre svega polazi od pitanja: Koje osnovne principe postupanja mogu
da usvoje svi ljudi, bez usvajanja ičega drugog, što bi bilo specifično za njihove želje
ili društvene odnose? Oni principi koji ne mogu služiti drugim ljudima, moraju se
odbaciti. Dakle, moral počinje odbacivanjem svega onoga što se ne može učiniti
univerzalnim. Ovu ideju Kant je formulisao kao zahtev koji je nazvao kategorički
imperativ, ili opštije, moralni zakon. Mnogi autori tvrde da je najznačajnija moralna
i etička koncepcija izrađena na formalnom određenju pojma morala upravo Kantova. Kada
kažemo ”Kantova etika” uglavnom pomislimo na njegov veliki doprinos etičkoj misli
uopšte, i to što se, po Kantu, pojam dobra i zla ne mora odrediti pre moralnog zakona,
nego posle njega i pomoću njega. Moralni zakon za Kanta je aprioran- određen umom i
nezavisan od iskustava. Kao takav, on je neproizvoljan. On kategorički zapoveda i
univerzalno važi. Pošto čovek nije čisto umno biće već i empirijsko moralni zakon je
za njega zapovest, tj. imperativ.1 Kategorički imperativ najčešće se razume kao test
univerzalnosti maksime, pa se jedna uspešno univerzalizovana maksima prihvata kao
nekakvo merilo, ali treba ponovo postaviti pitanje čega je ona merilo? Kod Kanta,
univerzalizacija je test legalnosti, no u javnosti izgleda da se ona često uzima kao
dovoljni kriterijum i za samu moralnost.
Kant je naznačio četiri formule kategoričkog imperativa.2 Prva, osnovna
formula, ili kako piše Kant osnovni zakon čistog praktičnog uma glasi: ”Deluj tako, da

1 Miljević, Milan, Poslovna etika i komuniciranje, Beograd: Univerzitet Singidunum, 2010: str 127.
2 O Kantovim formulama kategoričkog imperativa analitički piše Agneš Heler u tekstu Kantove etike,
časopis Teorija, br. 1-4/1979, str. 95-113.
4
maksima tvoje volje u svako doba ujedno može da važi kao princip opšteg
zakonodavstva”.
3 Međutim, u javnosti danas se retko čuju pitanja o moralnosti nekog
zakona (ili nekog dela), već se ona ograničavaju na njegovu usaglašenost sa ustavom, ili
pak drugim, po pretpostavci višim i važnijim zakonima. Ostale tri su: 1. ”Delaj samo
prema onoj maksimi za koju u isto vreme možeš želeti da ona postane jedan opšti
zakon”;
4
2. ”Postupaj tako kao da bi trebalo da maksima tvoga delanja postane tvojom
voljom opšti prirodni zakon”;
5
3. ”Postupaj tako da ti čovečanstvo u svojoj ličnosti
kao i u ličnosti svakog drugog čoveka uvek upotrebljavaš u isto vreme kao svrhu a
nikada samo kao sredstvo”.
6 Prve tri formule kategoričkog imperativa prema Kantu su
činjenički formalne, a četvrta je materijalna. Jer prve tri formule određuju maksime
delanja a četvrta određenje samog delanja.7
Kant nakon svog istraživanja čistog uma prelazi na ljudsko praktično delovanje i
pretpostavlja određenu analogiju između saznajno-teoretskog aspekta i ljudskog delanja.
Ovako posmatrano, ljudsko saznanje ima određenu uređenost i osnove po kojima se odvija,
te i ljudsko delovanje mora počivati na sličnim postulatima. Zato, ljudski moral mora
imati određenu univerzalnu formu na osnovu koje bi mogao biti ustanovljen jasan i
izvestan princip ljudskog moralnog delovanja.
Taj princip ili zakon mora biti nužan i mora važiti univerzalno kako bi se
uopšte mogao smatrati osnovom obaveznosti.8 Kant upravo i navodi da se „osnov
obaveznosti ne sme tražiti u prirodi čoveka, niti u prilikama u svetu, već da se mora
tražiti a priori jedino u pojmovima čistog uma“9
. Na osnovu ovog traganja za a priori
principima, ne čudi što Kant upravo teži zasnivanju metafizike morala, odnosno
utvrđivanju najvišeg principa moralnosti.

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Filozofija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari