Odlomak

01. POJAM ANALIZE
POJAM ANALIZE
Riječ “analiza“ grčkog je podrijetla ( analysis ) i znači rastavljanje, raščlanjivanje neke složene cjelovitosti na njene sastavne dijelove. Analizu, međutim treba odmah povezati sa sintezom, koja je riječ također grčkog podrijetla ( synthesis ) i znači sastavljanje, spajanje. Iako pojmovno suprotnog značenja, analiza i sinteza u procesu znanstvene spoznaje usko su povezane i nedjeljive: rastavljanjem neke cjelovitosti na sastavne dijelove i dolaženjem do potpune spoznaje o svakom pojedinom dijelu ( analiza ) želi doći do općenite spoznaje o toj cjelovitosti ( sinteza ).
Objekt analize, uzevši općenito i načelno, jest onaj predmet, pojam i sl., koji se ispituje. Kada se radi o poduzeću onda se pod objektom analize razumije poslovanje konkretnog poduzeća uključivo sve ono što djeluje i što može djelovati na njegovo poslovanje, sve ono što ga okružuje i sve ono iz čega se poduzeće sastoji. Objekti analize poslovanja poduzeća su čimbenici ( eksterni i interni ) koji utječu na njegovo poslovanje, organizacijske jedinice, funkcije, poslovni rezultat, sredstva i ulaganja, uspješnost poslovanja, itd., pa i pojedini postupci odn. načini kako se obavljaju odn. kako bi se mogli obavljati određeni poslovi.
Ispitivanje poslovanja poduzeća može biti formalno i materijalno. Dok s pod formalnim ispitivanjem razumije ispitivanje zakonitosti i ispravnosti poslovanja, dotle se pod materijalnim ispitivanjem razumije ispitivanje srži odn. racionalnost poslovanja poduzeća. Analiza nije formalno već isključivo materijalno ispitivanje.. Ipak, budući da se analitički zaključak može donijeti samo na osnovu ispravne i pouzdane podloge, potrebno je prije materijalnog obaviti i formalno ispitivanje. Analiza može biti:
a ) ekstenzivna i intenzivna i b) Kompleksna i parcijalna.
Ekstenzivna analiza znači općenit uvid u globalan sud, a intenzivna analiza precizan i detaljan sud o analiziranoj pojavi. Kompleksna analiza se odnosi na poslovanje poduzeća ili neke njegove organizacijske jedinice kao cjeline, a parcijalna analiza se odnosi na pojedine segmente poslovanja i na elemente odnosne cjeline. I kompleksna i parcijalna analiza može biti ekstenzivna i intenzivna.
Razlikuje se također stalna analiza i povremena analiza.
Analizu može obavljati osoba odn. organ koji donosi odluku, a može biti povjerena – iz raznih razloga kao što su stručnost, raspoloživost vremena i sl., – trećoj osobi ili osobama. U savremenom poslovanju javlja se sve šira poslovn aproblematika pa se , osim pojedinačne analize koju obavlja jedan stručnjak, ukazuje potreba i za timskom analizom koju zajednički obavljaju strzčnjaci raznih struka i profila.
Analiza je radni postupak u kojem analitičar odn. analitičari, ako je analiza timska, dolaze do određenog zaključka na osnovu ispitivanja raspoložive podloge i na osnovu individualnog zapažanja.

Analitički postupak zahtjeva stanovitu postupnost odn. odvijanje po fazama. Te faze – uglavnom, jer se analiza ne smije šablonirati – imaju sljedeći redoslijed: 1) utvrđivanje zadaće analize, 2) priprema postupka analize, 3) ispitivanje činjenica odn. sam postupak analize u širem smislu, 4) prikazivanja rezultata analize.
02. Faze analize

Faze analize:

(1) Zadatak analize utvrđeuje nalogodavac ( uprava poduzeća odn. menadžment te razni
subjekti izvan poduzeća ) i to kao stalnu ili povremenu. Obično se kao stalna zadaća postavlja analiza uspješnosti poslovanja po bilancama odn. periodičnim obračunima, analiza likvidnosti, analiza troškova itd. Povremena zadaća će biti analiza škarta, analiza korištenja kapaciteta, analiza utjecaja novih propisa na poslovanje poduzeća itd. Subjekti izvan poduzeća su u načelu nalogodavci povremenih analiza.

(2) Priprema postupka analize obavlja se nakon što je utvrđena zadaća analize. Svrha
pripremnog postupka analize jest u tome da se osigura što uspješnije i ekonomičnije izvršenje zadaće.
Ova faza ima tri pod faze:
a) određivanje oblika rezultata analize,
b) utvrđivanje odn. određivanje usporednih veličina,
c) sakupljanje podataka odn. promatranje pojave.

(3) Ispitivanje činjenica odn. sama analiza u užem smislu znači kompleksno sagledavanje
sakupljenih podataka te zaključivanje glede odnosne analitičke pojave. Na osnovu donesenog zaključka daje se i odgovarajući prijedlog u mogućim varijantima. Orijentivan redoslijed je:
a) utvrđivanje činjenica,
b) utvrđivanje odstupanja između činjeničnog stanja i kretanja i usporednih veličina,
c) utvrđivanje uzroka odn. objektivnih i subjektivnih okolnosti i čimbenika koji su uvjetovali stanje i kretanje odnosne pojave,
d) oblikovanje i donošenje zaključaka o analiziranoj pojavi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari