Odlomak

     UVOD

Optika je područje fizike koje proučava svojstva svjetlosti i njenog međudjelovanja s materijom. U optici pojam svjetlosti obuhvata vidljivo, infracrveno i ultraljubičasto područje, iako se slične pojave mogu proučavati i u drugim područjima elektromagnetnog zračenja. Prema tome optika se može shvatiti kao posebno područje elektromagnetizma. Neke pojave u optici zavise o kvantnoj prirodi svjetlosti što je povezuje i s kvantnom mehanikom.
Klasična optika se dijeli na fizikalnu optiku koja proučava talasna svojstva svjetlosti i geometrijsku optiku koja proučava širenje svjetlosti u obliku ravnih linija (zraka).
Geometrijska optika je jedna od najstarijih grana fizike pored mehanike i ima svoje početke još u antičkom dobu. Od optičkih instrumenata u to doba su bili poznati ogledalo, a vjerojatno i sočiva izrađena od kristala.
Geometrijska optika je dio optike koji geometrijskim putem objašnjava izvjesne svjetlosne pojave, a kome za osnovu služi zrak svjetlosti to jest pravolinijsko prostiranje svjetlosti.

 

 

1. ZAKONI GEOMETRIJSKE OPTIKE

Na određenom stepenu razvoja optike, kada još nije bila poznata prava priroda svjetlosti, uvedene su, a kasnije i prihvaćene, izvjesne idealizacije pojma svjetlosnog zraka, na kojima se zasniva geometrijska optika. Takvom svjetlosnom zraku nisu pripisana fizička svojstva, što je daleko od stvarnosti. Analize nekih svjetlosnih pojava su izvođene, a i sada se izvode pomoću svjetlosnih zrakova, zakona i teorema iz geometrije. Odatle i potiče naziv ovog dela optike.

Geometrijska optika i njene metode održale su se do danas i pored svojih nedostataka, jer se u njoj neke optičke pojave objašnjavaju na veoma jednostavan način, ne uzimajući u obzir složenu prirodu svetlosti. Ona se zasniva na četiri zakona geometrijske optike:

1. Zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti,
2. Zakon o nezavisnosti prostiranja svjetlosti,
3. Zakon odbijanja svjetlosti,
4. Zakon prelamanja svjetlosti.

1.1. Zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti

Svjetlost se, za razliku od zvuka, može prostirati kroz sva tri agregatna stanja, ali i kroz vakum. Brzina prostiranja svjetlosti u vakumu iznosi oko 300 000 000 m/s. Putanje prostiranja svjetlosti nazivamo svjetlosnim zracima ( Slika 1.1.1 ).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Fizika

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari