Funkcija skladišta

VRSTE SKLADIŠTA PREMA TOKOVIMA MATERIJALA I ROBA

Pojedine funkcije skladišta omogućavaju njihovu klasif1kaciju prema raznim kriterijumima. Šest osnovnih kriterijuma klasifikacije skladišta predstavljeni su na slici 1.3 i označeni su slovima a, b, c, d, e i f.

a) vlasnički status (vlastitio ili javno skladište),
b) tržišni odnosi i značaj sa poslovnom delatnošću,
c) stepen centralizacije, automatizacije i tehničke manipulacije,
d) sredstva transporta i oprema skladišta,
e) proces uvećanja vrednosti skladištene robe i njena pozicija za vreme dok je uskladištena,
f) način gradnje i izbor lokacije skladišta,

• pozicija robe dok je uskladištena,
• stepen automatizacije i tehničke manipulacije

Faktori određivanja mesta lokacije sladišta koji su naročito bitni sa logističkog aspekta dati su u tabeli na sl. 1.4.
(Izvor: Ehrmann, 1999) Iz predhodnog se vidi da je skladištenje robe povezano sa nabavkom i prodajom i da imaju veliki značaj za organizaciju proizvodnje, nabavke i prodaje, odnosno jednom riječju spremnost za proizvodnju. Njihove troškove utvrđujemo preko sistema proračuna u skladištu. Ti sistemi obuhvataju objektno orjentisane aktivnosti u različitim skladišnim proračunima.

 
Pojam i značaj skladišne funkcije

Organizaciona jedinica preduzeća koja se bavi primanjem,smještanjem,čuvanjem i izdavanjem robe iz skladista naziva se skladišna služba preduzeća,a skup poslova koje ona obavlja naziva se skladišno poslovanje.Skladišno poslovanje preduzeća razlikuje se zavisno od privredne grane kojoj preduzeće pripada.

Skladišta u industrijskim i drugim preduzećima služe za prijem i čuvanje sirovina i pomoćnog materijala do njihovog odlaska u proizvodni proces,zatim čuvaju poluproizvode i nedovršenu prtoizvodnju do njihove dalje prerade,kao i gotove proizvode do momenta isporuke kupcu.Iz ovoga proizilazi neminovnost postojanja čitavog niza skladišta u proizvodnim preduzećima.

skladišta u trgovinskim preduzećima služe za prihvatanje roba od momenta kupovine do momenta prodaje.Mada se politikazaliha vodi u pravcu što manjih količina robe u skladištima,inedovršenu proizvodnju do njihove dalje prerade,kao i gotove proizvode do njihove dalje prerade,kao i gotove proizvode do njihove isporuke kupcu.Iz ovoga proizilazi neminovnost postojanja čitavog niza skladišta u proizvodnim preduzećima.