Odlomak

 

1. Uvod

Vojvodina (službeni naziv Autonomna Pokrajina Vojvodina — APV) autonomna je pokrajina i statistički region u sastavu Republike Srbije. Nalazi se na severu Republike i obuhvata površinu od 21.506 km² sa 1.931.809 (2011) stanovnika (21,56% od ukupnog stanovništva Srbije).
Pokrajina se graniči na severu sa Mađarskom, na istoku sa Rumunijom, na zapadu sa Hrvatskom i na jugozapadu sa Bosnom i Hercegovinom (Republika Srpska). Južna granica Vojvodine je administrativna granica prema centralnoj Srbiji, koju većim delom čine reke Dunav i Sava. Najveći grad u pokrajni je Novi Sad koji je ujedno i administrativi centar Vojvodine. Ostali veći gradovi (preko 50.000 stanovnika) su Subotica, Zrenjanin i Pančevo.
Na srpskom jeziku Vojvodina označava da sa tom zemljom upravlja vojvoda. U Vojvodini živi više od 2 miliona stanovnika i prostire se na površini od 21.500km2. Vojvodina je uglavnom pokrivena ravničarskim predelom osim Srema, gde dominira Fruška gora.
Ime Vojvodina na srpskom jeziku označava teritoriju kojom upravlja vojvoda. U srpskom jeziku se koriste još dve varijante imena Vojvodine, a to su: vojvodovina i vojvodstvo. U poljskom jeziku se danas takođe koristi naziv województwo kao oznaka za pokrajinu. Ime Vojvodine potiče iz 1848. godine, kada se prostor današnje Vojvodine zvao Srpska Vojvodina (1848—1849) i Vojvodstvo Srbija (1849—1860). Od 1945. godine, u službenoj je upotrebi naziv „Vojvodina“.
Službeni nazivi na ostalim službenim jezicima Vojvodine:
• mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány
• svk. Autonómna pokrajina Vojvodina
• rum. Provincia Autonomă Voivodina
• rus. Avtonomna Pokraїna Voйvodina
• hrv. Autonomna Pokrajina Vojvodina
Iako se ime Vojvodine u kontinuitetu koristi od 1848. godine, naziv ima dublje istorijsko poreklo, tako da je još 1690. i 1694. godine Srbima u Habzburškoj monarhiji bilo priznato pravo na vojvodu i zasebnu teritoriju (vojvodinu), a još u 9. veku su na području današnje Vojvodine postojala vojvodstva, kojima su vladale bugarske vojvode.
Kao turistička destinacija, Vojvodina je poznata po lovu i ribolovu, brojnim festivalima hrane, etno festivalima, muzičkim festivalima, kao i bogatim arhitektonskim i kulturnim nasleđem, koje uključuje brojne pravoslavne manastire, dvorce, tvrđave, kao i ostatke antičke Rimske civilizacije od kojih su najznačajniji ostaci rimskog Sirmijuma.

2. Fruška gora

Fruškogorska teritorija jeste veoma bitna uporišna tačka na kojoj se susreću različiti prirodni uticaji. Nezamislivom prirodnom lepotom i raznovršnošću konstantno predstavlja cilj mnogobrojnih istraživača čija proučavanja ukazuju da njeni pitomi obrisi samo maskiraju tragove burne geološke prošlosti i dinamičnost savremenih prirodnih procesa. Malo je vrhova Fruške gore koji prelaze 500 m i time ispunjavaju geografski uslov koji ovu planinu uvrštava u niska planinska područja. Na ovom izuzetno bitnom planinskom masivu u reljefu Vojvodine prirodni resursi se znatno razlikuju od onih u ravničarskim oblastima. Odlika ove male teritorije je unikatni tektonski, litološki i stratigrafski mozaik, nastao posredstvom složene geološke evolucije zbog čega ova jedinstvena ostrvska planina čini nesvakidašnju riznicu geološkog, reljefnog, klimatskog, hidrološkog, pedološkog i bio diverziteta.
Od pamtiveka do danas ona predstavlja dom ljudi koji je i danas naseljavaju u velikom broju. Naša potreba za prirodnim bogatstvima Fruške gore narušila je njenu prirodnu ravnotežu. Naš zadatak je da kroz razumevanje zakonomernosti odvijanja prirodnih procesa sačuvamo najznačajnije prirodne vrednosti Fruške gore.
• Fruška gora (mađ. Tarczal, lat. Alma Mons) je ostrvska planina u Sremu. Najveći deo Fruške gore se nalazi u Srbiji (u Vojvodini), dok mali deo zalazi u istočnu Hrvatsku, u Vukovarsko-sremsku županiju. Prostire se na dužini od oko 75 km, širine je od 12 do 15 km i zahvata površinu od 25.525 km². Fruška gora je 1960. godine proglašena nacionalnim parkom i time je postala prvi nacionalni park u Srbiji. Najviši vrh je Crveni Čot (539m), a ostali značajni vrhovi su Stražilovo (321m), Iriški Venac (451m), Veliki Gradac (471m) itd.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Geografija

Više u Naučni radovi

Više u Skripte

Komentari