Odlomak

UVOD

Dosadašnjim, tradicionalnim, načinima proizvodnje betonskih konstrukcija nije se mogao postići zahtjevani kvalitet kojeg nameću nove evropske norme, kao i norme zemalja koje žele da se uključe u jedinstveno tržište. Od konstruktivnih elemenata se zahtjeva da imaju veću nosivost, sigurnost u eksploataciji, duži period eksploatacije, manju deterioraciju u ekstremnim uslovima te ekonomičnost i praktičnost.
U vezi s tim, za ispunjenje takvih uslova, nameće se i zahtjev za promjenu osobina gradivnih materijala i njihovih performansi, tehnoloških postupaka izrade, tehnike kao i višim stepenom edukacije radne snage.
Pojedinim tehnološkim postupcima izrade betonskih elemenata novijeg datuma kao što su torkretiranja, otvorena betoniranja pod vodom, centrifugiranja i sl. povećava se kvalitet betona čime se postiže njegova trajnost, jednostavnija izrada i lakša ugradnja.
Primjenom betona modifikovanih polimerima u tehnološkom procesu zaparivanja učinjen je krupan korak naprijed u tehnologiji betona, jer se skraćuju vremena odležavanja u kalupima i smanjuje trajanje ciklusa.
Metodom centrifugiranja se za izradu cijevi, stubova itd, kako klasično armiranih tako i prethodno napregunutih, dodatno povećavaju osobine očvrslog betona kao štu su čvrstoće na pritisak, zatezanje i savijanje, otpornost na djelovanje mraza, ekstremnnih atmosferskih uslova, smanjuje se paropropusnost betona, povećavaju otpornosti na habanje.
U ovom radu je objašnjena tema armirano-betonski stubovi. Rad se sastoji od x poglavlja u kojima je objašnjeno šta su stubovi, za šta služe, koje su vrste stubova i detaljno je opisana primjena AB stubova u elektroenergetici kao i njihova konstrukcija i način montaže.
1 STUBOVI

Pod stubom podrazumijevamo svaki drveni, čelicni ili betonski, pa i aluminijski predmet određene dužine,ukopan u zemlju koji nosi nadzemni električni vod. Prema materijalu stubove dijelimo na:
 drvene,
 armirano-betonske i
 čelično-rešetkaste(gvozdene).

Pored ovih izrađuju se stubovi sa izbetoniranim čeličnim cijevima i od aluminijuma. Oblik i razmjera stuba zavisi od materijala, funkcije i sile koju stub treba da izdrži. Također zavisi i od napona, broja i presjeka provodnika, dalje od raspona terena i od nosivosti zemlje. Dijelovi stuba su: temelj, direk, prečke, konzole, podupirači i sidra (kotve). Stub ima dužinu L, visinu iznad zemlje v, dubinu ukopavanja t, tj. dio stuba u zemlji ili betonu.
Visina stuba iznad zemlje određuje se prema: rasporedu provodnika pri vrhu stuba, ugibu provodnika f, propisanom odstojanju najnižeg provodnika (pod naponom) od zemlje, a kod visećih izolatora (lanac) prema dužini lanca i od visine gromobranskog užeta postavljenog iznad provodnika kod vodova veoma visokog napona.
1.1 Armirano-betonski stubovi

Ovi stubovi se izrađuju centrifugovanjem ili vibriranjem betona. Armirano-betonski stubovi se izrađuju do napona 110 kV, ali se praktično upotrebljavaju u niskonaponskim mrežma i srednjenaponskim mrežama do nazivnog napona od 35 kV. U mrežama visokog napona armirano-betonski stubovi se ne upotrebljavaju zbog pretjerane težine i teškoća vezanih za njihov transport. Armirano betonski stubovi se rade od betona i čeličnih žica. Veoma su trajni, pod uslovom da su dobro izvedeni. Vijek trajanja armirano-betonskih stubova je oko 50 godina. Ovi stubovi su istovremeno lahki za održavanje.
Na slici 1 i 2 prikazane su siluete armirano-betonskih stubova gdje je prikazano:
 a,b,c i d s čeličnim nosačima izolatora
 e,f,g i h s betonskim poprečnim gredama

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari