Odlomak

Uvod

U poslednjem kvartalu XX veka došlo je digitalne tehnološke revolucije. Grafička industrija je među prvima prihvatila sve prednosti koje donosi primena računara u odnosu na analognu tehnologiju. Taj proces digitalizacije grafičke industrije se odvijao postepeno. Najpre su se računari koristili za izradu i slaganje olovnog sloga, zatim se taj talas preneo i na ostale tehnike štampe pa su se računari masovno koristili za pripremu i prelom stranica, dizajniranje, proračune i samo poboljšanje kvaliteta konačnih proizvoda. Sledeća faza razvoja bila je pojava CTF (Computer to film) tehnologije koja je olakšala standardizaciju štampe, tako da je logičan nastavak razvoja bila pojava CTP (Computer to plate) tehnologija koja je ubrzala proces pripreme, poboljšala kvalitet i ostvarila prednost što se tiče zaštite žiotne sredine.
Ovim procesom su stvoreni uslovi za direktnu komunikaciju računara i štamparske mašine. Tako je nastala digitalna štampa. Mašine za digitalnu štampu su nastale kao odgovor na promene u zahtevima koje postavlja tržište grafičkih proizvoda. Trend da se štampa u malim tiražima, kvalitetno i u boji, je sve izraženiji. Klasične mašine i pored visokog stepena automatizacije, samo delimično mogu da na ekonomičan način  ispune ovakve zahteve. Međutim, pojava mašina za digitalnu štampu je otvorila i neke sasvim nove mogućnosti u štampi, koje su odmah našle primenu, kao što su: personalizcija dokumenata,  štampa po potrebi, štampa varijabilnih podataka i sl.. Razvoj mašina za digitalnu štampu  nije u funkciji potiskivanja i zamene klasičnih mašina za štampu, već za cilj ima usavršavanje štampanih medija i proširivanje proizvodnih mogućnosti, kako bi štampa bila što bolja, brža i jeftinija.

Digitalna štampa

Pojava mašina za digitalnu štampu donela je brojne novine i poboljšanja u grafičkoj industriji koje se, između ostalog, ogledaju u sledećem:

•    Jednostavno uključivanje u digitalne radne procese i ubrzavanje njihove primene u cilju bolje organizacije preduzeća
•    Zajednički nastup štampanih i elektronskih medija
•    Podizanje nivoa kvaliteta i obima usluga koje mogu da pruže štamparije sa nastojanjem da korisnički odnosi između štampara i mušterija postanu partnerski
•    Omogućavanje da štamparije rade sa bazama podataka i Internetom, čime se aktuelizuju uslužne mogućnosti kroz personalizaciju i štampu varijabilnih podataka
•    Smelije obavljanje novih izdanja sa malim tiražima i manjim rizicima radi provere zainteresovanosti tržišta
•    Brža priprema mašine za prelazak sa jednog na drugi posao
•    Omogućavanje ekonomične izrade vrlo malih tiraža u boji sa zadovoljavajućim kvalitetom
•    Realizacija štampe po potrebi sa idejom

Ovaj oblik štampe, zbog svojih brojnih proizvodnih mogućnosti, je u kratkom vremenskom razdoblju postao veoma popularan, tako da su skoro svi važniji svetski proizvođači mašina razvili ili nastoje da razviju jedan ili više modela mašina za digitalnu štampu. U okviru postojećih rešenja izdvajaju se dve osnovne grupe mašina; sl. 1, i to:

•    Mašine kod kojih se štampanje zasniva na pritisku, kao i kod klasičnih štamparskih mašina, i
•    Mašine kod kojih pritisak nije bitan za prelazak boje sa štamparske forme na materijal za štampu, već se izvodi brizganjem boje ili pomoću nekih drugih sila, kao što su elektrostatičke, magnetne i sl.

Mašine iz prve  grupe nazivaju se computer to press, a ove druge computer to print ili Non impact Printing, u prevodu bez pritiska (kontakta), skraćeno NIP. Kod mašina computer to press postoji štamparska forma, koja se formira direktno u mašini na cilindru na osnovu podataka iz digitalne pripreme. Zato ove mašine nose oznaku DI (Direct imaging-direktno oslikavanje). Posle dobijanja forme sam proces štampe odvija se na isti način kao i kod klasičnih štamparskih mašina.
Za mašine computer to print karakteristično je da klasična štamparska forma, u stvari, ne postoji. Privremeno razdvajanje štampajućih i neštampajućih elemenata, obavlja se na nekom cilindru, nosiocu lika. Sa ovako izvedenog nosača lika, nakon obojavanja, lik se bez primene pritiska direktno ili indirektno prenosi na materijal za štampu

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Grafičko inženjerstvo

Više u Skripte

Komentari