Odlomak

ZADATAK SEMINARSKOG RADA
Monografija:
Knjižni blok: format: 120 x 160 mm, obim: 304 strane, tabaci: kunstdruk 100 g/m2, spajanje: šivenje koncem kroz tul platno, dodatna obrada: okrugljivanje povežnjaka i lepljenje ukrasne trake.
Korice: tvrde korice sa jednodelnom presvlakom (materijali za korice: siva lepenka debljine 1,6mm, tripleks karton 350 g/m2, štampani 120 g/m2 kunstdruk papir oslojen sjajnom folijom za plastifikaciju).
Tiraž: 7.000 kom. Za grafički proizvod sa datim specifikacijama projektovati sledeće elemente procesa:

● Diskutovati ulazne parametre procesa
● Projektovati tehnološki postupak izrade kroz fazu završne grafičke obrade
● Prikazati algoritam odvijanja procesa
● Za tehnološki postupak izabrati, predstaviti (skicirati ili ilustrovati) i opisati potrebne alate i pribore za realizaciju završne grafičke obrade proizvoda
● Proračun potrebnih grafičkih materijala
● Diskutovati odabrana rešenja

 

 

 

Monografija
Monografija je delo pisanja na jednu temu, obično od strane jednog autora. Često je naučni esej ili naučna rasprava. Monografija može biti objavljena i u delu knjige ili časopisa u vidu članka. Po definiciji, to je jedan dokument koji formira kompletan tekst (Wikipedia, 2011).
Monografija je detaljan esej ili knjiga. Projektovana je da postoji samostalno, nije u okviru neke serije knjiga, osim monografije koja se objavljuje u nekoliko delova. U principu, monografija je veoma gusta sa informacijama i ima malo interesovanja za ljude izvan te oblasti. Da bi stekli poštovanje u okviru akademske zajednice Univerziteta, akademici moraju da objave monogra- fiju tokom svog života. Ove naučne rasprave pružaju dokaze da je akademik sprovodio istraživanja u oblasti analize i već objavljenih informacija. Monografija obično donosi novi smisao predmetu pisanja, a može da sadrži i istraživanja o toj oblasti. Obično samo jedan autor stoji iza monografije, iako dva akademika mogu da sarađuju ukoliko su sprovodili istraživanje zajedno. Monografija se objavljuje samo jednom, to je opšte pravilo, osim ako nije deo nekog udžbenika.
Veoma retko će se za monografiju propisati malo veći tiraž. Zbog malog broja tiraža, u roku od nekoliko godina objavljivanja može biti teško dobiti primerak monografije (Smith, 2011). Povezivanje monografije je proces tokom koga se one povezuju u dugotrajne korice. Koristi se čvrst povez obložen tkaninom, a sa unutrašnje strane se stavlja predlist. Upotrebljavaju se samo materijali koji su dovoljno jaki (Yale University Library, 2010)

 

 

 

Materijali za izradu monografije
Knjižni blok

 

 

Kunstdruk papir
Kunstdruk je obostrano premazni papir (slika 1). Premazni papiri su grupa papira, čija je površina oplemenjena premazom s jedne ili obe strane (Wikipedia, 2011). Premaz se sastoji od pigmenata, sredstava za vezanje i drugih hemikalija, koje su potrebne za dobra svojstva premaza. Na površinu papira premaz se može nanositi izvan stroja za izradu papira, ili u toku procesa proizvodnje papira. Uređaji za premaz obično su ugrađeni u deo za sušenje. Premazni papiri mogu imati niski nanos premazne mase (3-14 g/m²) i koriste se za manje zahtevne štampane proizvode (reklamne brošure) ili visoki nanos premazne mase (20 -> 40 g/m² na jednoj strani papira) kod visokokvalitetnih papira za štampanje ilustracionih knjiga, kalendara, brošura. Koristi se za štampanje visokovrednih fotografija i višebojnih ilustracija. Premazuje se mineralnim materijalima. Mora da bude jako satiniran i da ima visok sjaj. Premazni papir je onaj koji je obložen da bi se postigle određene karakteristike, uključujući težinu, površinski sjaj, glatkoću. Neke negativne strane oostrano premaznih papira su to da se teže lepe, teže se savijaju, boja se sporije upija, lakše se razmazuje. Premazni papiri su: papiri za umetničku štampu, kromopapiri i kartoni, samokopirajući papiri, šareni papiri, sjajni i mat papiri (Kosić, 2008).
Kaolinit ili kalcijum karbonat se koriste kao premazi za dobijanje papira za štampanje visokog kvaliteta, koji se koristi u industriji ambalaže i u časopisima. Sloj za premazivanje takođe može da sadrži hemijske aditive, kao što su disperzna sredstva, smole, PE: da daju osobinu otpornosti na vodu i čvrstoću papiru, kao i za zaštitu od ultraljubičastog zračenja (Demand Media, Inc., 2011).
Neki izvori navode da se ovaj papir kreće u gramaturama od 80 do 130 g/m2 , a drugi da taj raspon kreće od 70 g/m2. Najtipičniji premazni papir, po drugom izvoru, ima gramaturu 70 g/m2. Ta težina papira se obično koristi u časopisima. Debljina papira od 80 g/m2 je standardna. Teži papiri (100 i 120 g/m2) su idealni za razglednice, postere ili bilo koji proizvod koji treba da izdrži neko habanje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Grafičko inženjerstvo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari