Odlomak

GEORG WILHELM FRIEDRICH HEGEL (1770-1831)

Hrabrost za istinu, vera u moć Duha, jesu prvi uslovi filozofije. Čovek, jer je Duh, može i mora se smatrati dostojnim svega onoga što je najuzvišenije. Ne može nikada preceniti veličinu i moć svoga duha. I, ako ima tu veru, ništa neće biti dosta otporno ni kruto a da mu se ne objavi.

 

 

 
ŽIVOT I DELA
Hegel je rođen u Štutgartu 1770. godine.  Radio je u Frankfurtu, Bambergu, Nurnbergu, kao univerzitetski  profesor u Jeni, Heidelbergu i od 1818. u Berlinu, kada njegov ugled, autoritet i uticaj bivaju sve veći. Odlikuje ga enciklopedijska obrazovanost i sintetičnost, a najpre smisao za povesni pristup problemima. Zato on i izgrađuje jedan od najvećih filozofskih sistema. Pod snažnim je utiskom francuske revolucije, kojom je od mladosti bio oduševljen. Vršnjaci su mu Napoleon i Betoven.
Glavna su Hegelova dela: Fenomenologija duha, Nauka logike, Enciklopedija filozofskih nauka (Logika, Filozofija prirode i Filozofija duha) i Osnovne crte filozofije prava. Njegovi učenici su objavili i dela nastala na temelju beleški s njegovih predavanja. To su: Istorija filozofije, Filozofija istorije i Estetika. Hegelov je jezik težak. Više od toga: Hegel je težak mislilac. Ali savremeni filozof Ernst Bloh bi na to duhovito primetio: »Ko hoće na more, taj se mora razumeti u mornarske čvorove.«

 

 

 
APSOLUTNI IDEALIZAM

ODNOS PREMA KANTU Kant ie dao primat problemu saznanja. Čini se, kaže Hegel, da nema ništa prirodnije od zahteva da pre saznavanja ispitamo samu moć saznanja: da pre nego se prihvatimo posla ispitamo instrument kojim bismo obavili taj posao. Ali, primećuje dalje Hegel, izvan vode nemoguće je naučiti plivati! Mogućnost i vrednost spoznaje možemo ispitati tek spoznajući. »Ispitivanje saznanja može se napraviti samo saznavalački.« Hegelu je neprihvatljiv i Kantov agnosticizam — stav o nemogućnosti spoznaje stvari kakva je po sebi. Pretpostavimo li različitost saznanja od apsolutnog, kako onda saznanje uopšte može biti istinito?

IDEJA JE BIT SVEGA
Po Hegelu ideja je bit, suština sveta. Ideja, um, umnost ono je osnovno, bit i biće svega. To apsolutno, sveobuhvatno, sveopšta bit svesti i sveta, duha i prirode, subjekta i objekta, razvija se tako da tek na kraju procesa dolazi do svesti o sebi. Tek na kraju ono je što zaista jeste.

Spoznaja je moguća, smatra Hegel, tek uz tu pretpostavku identiteta svesti i sveta. Da subjekt spozna i pronikne objekt, te da čovek u svetu deluje svrhovito i smisleno, moguće je jedino ako su subjekt i objekt u svojoj biti istovetni, ako prirodu i čoveka prožima ista umna osnova.

Umnost i zbilja dakle istovetni su, jedinstveni u svom temelju. Hegel zato i insistira na tome »da se ono istinito shvati i izrazi ne samo kao supstancija nego i kao subjekt«. Svet prožima jedinstvena zakonitost.

»Svest je sa svetom u dinamičkom odnosu razvojnog zbivanja, u kome je upravo dijalektičnost procesa objektivna karakteristika i svesti i sveta. Tim je Hegelovim stavom prevladan permanentni dualitet koji se u novijoj evropskoj filozofiji javlja svagda bilo kao svojstvo supstancije (res cogitans i res extensa), bilo kao dvojstvo nepomirljivih paralelnih atributa, bilo da je jedan oblik uzet kao baza, a drugi kao izvod iz te baze, ali i opet od nje potpuno različit. Aporija dualiteta kod Hegela je prevladana, a ontološki monizam po stao je izvor za rešavanje sve filozofske tematike, a spoznajnoteoretske kao osnovne najposle. U toj monističkoj koncepciji objekt prestaje da bude prazna beživotna supstancija. Spoznajni objekt otkriva se kao određen subjekt koji stoji u permanentnoj dijalektičkoj napetosti sam u sebi i sa spoznajnom svešću. Treba dakle spoznati taj objektivni subjekt u njegovu neprekidnom kretanju i povezanosti sa spoznajnim  subjektom koji u istoj analizi spoznaje i sebe i objektivni subjekt«.

Zakonitost po kojoj se odvija spoznavanje ujedno je i zakonitost stvarnosti. Logika je tako Hegelu isto što i ontologija. To je u osnovi panlogističko stanovište.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 3 stranica
  • Školska godina:
  • Skripte, Filozofija
  • ,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Filozofski fakultet  

Više u Filozofija

Više u Skripte

Komentari