Odlomak

UVOd

Klasa jedinjenja sa isključivo prostim vezama i bez funkcionalne grupe, kao što su metan, etan, ili propan, nazivaju se alkani. Alkani su zasićeni-parafini (lat. paraum malo; affinis srodan) ugljovodonici koji sadrže samo C i H (ugljenikove i vodonikove atome). U molekulima alkana, nalaze se samo jednostruke veze. Svi atomi su sp3 hibridizvani i grade proste kovalentne veze. Alkani su, dakle, jedinjenja bez funkcionalne grupe i zato su hemijski slabo reaktivna.
Homologni niz:
Opšta molekulska formula alkana je Cn H2n+2, u kojoj n predstavlja ceo broj. Prvi član te serije ili klase je metan, zatim etan, itd (tabela 1). Prvih šest predstavnika ove klase su prikazani molekulskim formulama
Tabela 1.
CH4 metan
C2 H6 etan
C3 H8 propan
C4 H10 butan
C5 H12 pentan
C6 H14 heksan

(CH4, C2 H6, …). Svaki član ove klase od svakog susednog razlikuje se za jedan ugljenikov I dva vodonikova atoma, tj. za CH2 grupu, koja se naziva metilenska grupa. Drugim rečima, znači da alkani (to vazi i za ostale klase organskih jedinjenja) čine jedan homologni niz ili seriju u kojoj je svaki pojedinačni član jedan homolog. Sva jedinjenja u nizu imaju slične hemijske osobine (podležu slicnim reakcijama…). Prva četiri alkana su gasovita, alkani od četiri da jedanaest ugljenikovih atoma su tečni, a preko 11 su čvrsti. U vodi su netopivi, ali se tope dobro u organskim rastvaračima. Po pravilu tačka ključanja “normalnog” alakana uvek je viša od tački ključanja njegovih izomera.Ne zna se pouzdano koji bi mogao biti najviši alkan. Dosadašnjim istraživanjima preden je alkan sa 60 C (ugljenikovih) atoma.
Strukturna izomerija:
Razlike u strukturi organskih jedinjenja proističu iz različitog broja atoma ili vrsta atoma u molekulima. Međutim, razlike u strukturi mogu postojati i zbog načina kako su atomi međusobno vezani u molekulu. Npr., moguće je napisati dve različite strukturne formule za molekulsku formula C4 H10. Te dve strukturne formule predstavljaju dva različita jedinjenja: butan (tačka ključanja 0,5°C) I izobutan (tačka ključanja -11,7°C). za butan I izobutan kazemo das u strukturni izomeri.

2
Strukturni izomeri za C4 H10:
CH3 CH2 CH2 CH3 CH3 CH CH3
ǀ
CH3
butan (normalni alkan) izobutan (račvasti alkan)
tk 0,5°C tk -11, 7°C
Izobutan spade u račvaste alkane u kojima je za osnovni, normalan niz vezana samo jedna ili više račvi (bočnih grupa). Alkani sa tri I manje C atoma nemaju izomere, jer postoji samo jedan mogući način da se atomi međusobno vežu. Međutim, ukoliko se broj atoma u molekulu povećava, postoji više mogućih strukturnih formula za jednu molekulsku formulu, kao što je pomenuto za butan I izobutan koji imaju istu molekulsku formula C4 H10.
Nomenklatura (nazivi organskih jedinjenja):
Svako organsko jedinjenje ima odgovarajuće ime (naziv). U vreme dok je broj organskih jedinjenja bio relativno mali, imena su se davala prema poreklu. To su trivijalna ili uobičajena imena. Razvojem organske hemije, broj jedinjenja se naglo povećao, tako da su hemičari pokušali da razviju sistemsku nomenklaturu na osnovu određenih racionalnih principa. Najopštiji metod je onaj koji je razradila I predložila Komisija za nomenklaturu u okviru Međunarodne unije za čistu I primenjenu hemiju. Engleska skraćenica za tu uniju je IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari