Odlomak

UVOD
Gasno stanje materije je za hemiju od velike važnosti pa se stoga osobine gasova izučavaju i u hemiji. Izučavanjem osobina gasova došlo se do razlikovanja atoma i molekula. Za gasove je karakteristično, za razliku od čvrstih i tečnih supstanci da postoji određen odnos između gustine razrjeđenih gasova i molekularnih težina. U hemiji je taj odnos iskorišćen za izračunavanje atomskih težina, zatim za određivanje gasnih gustina supstanci čiji je molekularni satav poznat ili za određivanje molekularnih težina gasova iz njihovih gustina kod gasova čiji je molekularni sastav nepoznat. Gasni zakoni se primenjuju i u kvantitativnoj analizi.
Za biologiju i medicinu je poznavanje osobina gasova od velike važnosti, jer su mnogi žiovotni procesi u vezi sa razmenom gasova (kiseonik prilikom disanja, ugljen-dioksid prilikom hlorofilne asimilacije i drugo).
Od svih stanja materije gasno je najjednostavnije. Gasovi se upadljivo razlikuju od tečnosti i čvrstih supstanci osobinom da je njihova zapremina u velikoj mjeri zavisna od pritiska i temperature. Zapremina određene količine tečnosti se neznatno menja pri promeni pritiska i temperature. Povećanjem pritiska od 1 na 2 atmosfere zapremina vode se smanjuje za 0,01 % a povišavanjem temperature od 0 do 100 0C zapremina vazduha se znatno povećava, i to oko 36,6 stepeni. Dakle, promenama pritiska i temperature zapremina gasova se mnogo mijenja, i to nezavisno od prirode gasa.
Gasovi su ekspanzivni, tj. sposobni da zauzmu zapreminu koja im se stavi na raspolaganje, gasovi se mogu lako kompromitovati, oni imaju malu gustinu i neznatan viskozitet.
Zapremina gasa je određena kada su poznati uslovi pod kojima se on nalazi. Ti uslovi su temperatura i pritisak. Prema tome, stanje gasa karakterišu tri osnovne veličine: temperatura, pritisak i zapremina. Arbitarno je usvojeno da se temperatura od 0̊ C i pritisak od 1 atmosfere smatraju kao normalni uslovi. Kod gasova se najčešće upotrebljava kao jedinica za pritisak 1 atmosfera.
Kada se primjenom jednačine gasnog stanja, kod jednog gasa koji nije pod normalnim uslovima, izračuna njegova zapremina pod normalnim uslovima, kaže se da je zapremina gasa redukovana na normalne uslove.
Čvrste supstancije se mogu lako meriti na vagi. Tečne supstancije se mogu mjeriti na vagi ili preko zapremine doći do težine ako se zapremina odgovarajuće tečnosti pomnoži sa njenom specifičnom težinom. Mjerenje gasa na vagi nije jednostavno, s jedne strane, zato što gasovi imaju male specifične težine, a s druge strane, zato što je određivanje specifičnih težina gasova dosta komplikovano.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari